Nemačkoj potrebno još lekara

made-in-germany-rs-mladi-lekari

Broj lekara u Nemačkoj svake godine raste, međutim lekarska udruženja nastavljaju da se žale, navodeći da taj rast nije dovoljan, a da lekara posebno nedostaje u ruralnim područjima i siromašnijim gradskim četvrtima.

Mladi lekari u Nemačkoj žele da žive u urbanim sredinama, orijentisani su na timski rad i ne žele previše stresa, piše „Dojče vele“.
Šef Savezne lekarske komore Nemačke Frank Ulrih Montgomeri ukazuje na manjak lekara u mnogim regionima Nemačke, iako je broj lekara porastao u odnosu na prošlu godinu za 2,5 procenata. Prema njegovim navodima, u narednih pet do deset godina Nemačkoj će biti potrebno 20 posto više lekara nego do sada. I lekarske komore u pojedinim saveznim državama takođe prigovaraju, a u jednom od navoda ističe se da bi u Bavarskoj svaka četvrta privatna ordinacija opšte prakse, u dogledno vreme mogla da se zatvori.

Zamenik predsednika Savezne lekarske komore Maks Kaplan kaže da je pomalo paradoksno što se već godinama broj lekara u Nemačkoj povećava, a da to i dalje nije dovoljno. On navodi da za ovakvo stanje postoji više razloga. Demografski faktor ukazuje da i lekari i pacijenti postaju stariji, a da stariji pacijenti imaju više hroničnih oboljenja, tako da im je potrebna intenzivnija medicinska nega. Problem je i u tome što se u velikim metropolama poput Minhena, Kelna, Hamburga i Berlina otvara sve više ordinacija, dok ih u nekim ruralnim područjima kao što su istočne nemačke pokrajine, uopšte nema. Stanovnici Finstervaldea i Elsterverda, gradića u saveznoj državi Brandenburg, sa šesnaest, odnosno devet hiljada stanovnika, već godinama uopšte nemaju očnog lekara, dok na severoistoku Brandenburga, u regionu Prignic radi samo jedan kožni lekar. Takođe problem postoji i u samim gradovima, jer većina lekara bira bogatije gradske četvrti, a siromašnije izbegava.

Kako dalje navodi Kaplan, u poslednjih nekoliko godina uočeno je da mladi lekari više ne žele toliko da rade prekovremeno i da mlada generacija ima određene zahteve kada se radi o ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
– Sve više lekara radi skraćeno radno vreme i radije se zapošljavaju kod drugoga nego što žele da se osamostale. To im ne obezbeđuje samo manje radnih sati, već i više sigurnosti, a na taj način ne ulaze u finansijski rizik kao kada bi sami započeli privatnu praksu. Sem toga za sve veći broj svršenih studenata medicine posao lekara opšte prakse nije više dovoljno atraktivan, jer podrazumeva dugo radno vreme, kućne posete i malo mogućnosti za timski rad, objašnjava Kaplan.

U nemačkim bolnicama trenutno ima 2.500 upražnjenih radnih mesta za lekare, pa zato mnoge od njih zapošljavaju lekare iz inostranstva. Međutim dosta njih ne govori dobro nemački jezik. Sa druge strane, puno mladih Nemaca odlazi na studije medicine u istočnu Evropu, u zemlje kao što su Bugarska i Rumunija. Tamo im se pruža šansa da studiraju medicinu, jer na tamošnjim fakultetima pri upisu nije ograničen broj studenata kao što je to u Nemačkoj.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор