Srpski poljoprivrednici juče su poručili da „matematika“ Ministarstva poljoprivrede po kojoj država subvencijama nadoknađuje 46% posto troškova proizvodnje pšenice, 40% kukuruza, 50% suncokreta, a izdatke u mlečnom govedarstvu 74%, ne postoji u realnosti.
Prema rečima vlasnika farme krava iz sela Guberevac kod Knića Milije Palamarevića, prihode od mleka koje prodaje po 65 dinara po litru, krava „pojede“ kroz hranu, dok za pokriće svih drugih troškova preostane prihod od premije na mleko od 19 dinara po litru i subvencija po kravi koju isplaćuje država, prenosi agencija Beta.
– Kada se premija za mleko preračuna na prosečnih 18 litara mleka po kravi, za godinu dana stočar prihoduje oko 125.000 dinara. Na to treba dodati još 40.000 subvencija po kravi, što ukupno iznosi 165.000 dinara. Ta suma treba da pokrije troškove struje, koja je veliki izdatak, zatim veterinarskih usluga za lečenje i praćenje zdravlja životinja, amortizacije mašina i objekata, sredstava za dezinfekciju i još dosta sporednih troškova – objasnio je Palamarević.
Na to je dodao da na deset krava treba uračunati i troškove ishrane tri junice „koje ulaze u teljenje“ i tri koje su u rastu, a koje do prvog teljenja i prvog prihoda treba gajiti tri godine.
– Stočari bi bili prezadovoljni da subvencija pokriva i 30% troškova, a kamoli 74%, a stočari prihode ne troše „na moru“, nego za održavanje i proširenje proizvodnje i kupovinu mehanizacije, a iz sadašnjih prihoda to je nemoguće. Stočarstvo sa vilama i lopatom nema budućnost i mladi beže od ovog posla u kom nema mlađih od 30 godina – poručio je Palamarević naglasivši da ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković zna za tu računicu, ali da „priča drugu priču za televiziju i propagandu“.
Kako kaže Nedeljko Savić, predsednik Udruženja poljoprivrednika „Stig“, „računica Ministarstva poljoprivrede za visinu subvencija za ratarske kulture nema nikakve veze sa stvarnošću“.
– Možda subvencija jednog dana u budućnosti i pokrije 46% troškova proizvodnje pšenice, sada te računice ministarstva nema u praksi. Računajući broj hektara koji su upisani u e-agrar, u Stigu trenutno subvencije za pšenicu pokrivaju u proseku 1,5% troškova proizvodnje. Razlog za velike površine koje nisu upisane u e-agrar i za koje se neće dobiti subvencije, a zasejane su pšenicom, je taj što se sada traže ugovori sa vlasnicima zakupljene zemlje, a oni ili odbijaju da ih sklope ili su u inostranstvu.
On je naveo da je setva pšenice jesenas koštala oko 170.000 dinara po hektaru, dok subvencija u ovom trenutku iznosi 18.000 dinara, a na to treba dodati još i povraćaj za akcizu na 100 litara nate od 5.000 dinara po hektaru.
– Kada se preračuna, za te parcele subvencija pokriva oko 15% troškova, ali u proseku za celokupne zasejane površine taj procenat pada na oko 1,5% po hektaru. Ministarka poljoprivrede govori o 17.000 dinara subvencija za deklarisano seme, ali pšenica je jesenas zasejana semenom „sa tavana“, jer tada Ministarstvo nije najavilo subvenciju za deklarisano seme. Mi smo tražili ukupne subvencije po hektaru od 300 eura, a oni su uslovili kupovinom deklarisanog semena kada je setva već bila završena. Ratari jesenas nisu imali novca da deklarisano seme plate 60 dinara po kilogramu, a nisu imali ni obećanje o subvenciji, pa su sejali seme svoje merkantilne pšenice uprkos tome što daje manji prinos, a košta 18 dinara po kilogramu – rekao je Savić.
Оставите одговор