Slobodne poslovne zone u Srbiji zabeležile su prošle godine najbolje rezultate od svog osnivanja. Investicije su dostigle rekordnih 980,7 miliona eura, a strana ulaganja činila su više od petine ukupnih stranih investicija u našoj zemlji, piše mesečnik Biznis i finansije.
Kompanije koje posluju u 15 slobodnih zona ostvarile su u 2023. suficit u spoljnotrgovinskom poslovanju u ukupnom iznosu od 926,5 miliona eura, zabeleživši rast u odnosu na 2022. godinu od preko 48 posto, a najveći suficit ostvarila je Slobodna zona Pirot, prenosi agencija Beta.
Statistika pokazuje da je u slobodnim zonama poslovalo 254 preduzeća, od čega 204 domaćih, a 50 inostranih. Od tog broja, proizvodnjom se bavi njih 44%, a preostale su iz sfere uslužnih delatnosti. Tamošnje firme su prošle godine uvećale ukupan promet za preko 22%, u odnosu na 2022. godinu, na ukupno 7,71 milijardi eura, a tri poslovne zone su po prvi put premašile milijardu eura ukupnog prometa.
Prethodne godine šest najproduktivnijih slobodnih zona, u Beogradu, Subotici, Novom Sadu, Šapcu, Pirotu i Užicu, praktično su ravnomerno učestvovale u ukupno ostvarenom prometu, što ukazuje na postepeno smanjivanje regionalnih razlika. Najslabiji rezultat zabeležila je FAS Slobodna zona u Kragujevcu, sa prometom od 142,8 miliona eura, uz međugodišnji pad od skoro 57%. Ova zona je 2013. godine učestvovala sa skoro 66% u ukupnom prometu slobodnih zona u Srbiji, da bi se u 2023. njeno učešće u prometu srozalo na ispod dva posto.
Promet je značajno porastao u 11 poslovnih zona, zahvaljujući rastu ulaganja, pokretanju nove proizvodnje i proširenju postojećih kapaciteta. Firme iz Kine i Japana prošle godine su najviše investirale u srpske slobodne zone, preko 57% ukupnih investicija. Samo je deset kineskih kompanija uložilo ukupno 506,7 miliona eura, ili gotovo 22% više međugodišnje. Najveće ulaganje kineske kompanije Linglong za proizvodnju automobilskih guma, u iznosu od 357,7 miliona eura, realizovano je u Slobodnoj zoni Zrenjanin, a i nemačke firme su značajno uvećale investiranja, na ukupno 290,7 miliona eura, što je 2,5 puta više međugodišnje.
Istovremeno sa rastom ulaganja, i broj zaposlenih se povećao za nešto više od dva posto, na ukupno 46.105 radnika. Sedam slobodnih zona zapošljava više od 4.000 radnika, u pet radi više od 5.000, dok dve zone zapošljavaju više od 6.000 radnika. U zonama je prošle godine otvoreno pet novih fabrika, pa se proizvodnjom bavilo ukupno 112 preduzeća iz 21 zemlje, sa tri kontinenta. Najviše proizvođača je iz Nemačke (24), zatim iz Srbije (23) i Italije (19), a skoro dve petine njih posluje u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, dok je 11 kineskih proizvodnih kompanija raspoređeno u slobodnim zonama od severa do juga zemlje.
U slobodnim zonama je vrednost proizvodnje prošle godine dostigla svoj istorijski maksimum od 3,88 milijardi eura, uz međugodišnji rast od preko 22%, a više od 95% proizvodnje bilo je namenjeno izvozu. Najveći proizvođači u zonama uglavnom su iz sektora automobilske industrije, a tu posluju i neke od najvećih multinacionalnih kompanija sa liste naših najuspešnijih izvoznika poput ZF-a i Tigar Tyres-a.
Оставите одговор