Narodna banka Srbije je povećala referentnu kamatnu stopu za 25 procentnih poena, na nivo od 3 posto, stopa na kreditne olakšice je podignuta na 4 procenta, dok je stopa na depozitne olakšice podignuta na 2 posto, saopštavaju iz Narodne banke Srbije (NBS).
Ovim potezom NBS obezbeđuje kontinuitet umerenog pooštravanja monetarnih uslova, čime se na adekvatan način reaguje na pojačane inflatorne pritiske, ne ugrožavajući pritom dalji rast privredne aktivnosti. Izvršni odbor centralne banke je procenio da je, u uslovima nastavljenih troškovnih pritisaka, kao i rasta uvozne inflacije iznad očekivanja, potrebno nastaviti sa pooštravanjem domaćih monetarnih uslova.
Takođe, pored podizanja osnovnih kamata i pooštravanja uslova dinarske likvidnosti održavanjem relativne stabilnosti kursa dinara prema euru, NBS u znatnoj meri doprinosi ograničavanju efekata prelivanja rasta uvoznih na domaće cene.
„Izvršni odbor je imao u vidu da se geopolitička dešavanja i eskalacija konflikta u Ukrajini kroz visoke cene energenata i hrane, kao i dalje prisutne zastoje u globalnim lancima snabdevanja, odražavaju na dalji rast globalne inflacije. U takvim okolnostima, veliki broj centralnih banaka revidira naviše projekcije inflacije uz ocenu da su i dalje izraženiji rizici da bi inflacija mogla biti viša i postojanija od očekivane. Zbog toga su mnoge centralne banke, uključujući i najuticajnije – Sistem federalnih rezervi i Evropsku centralnu banku – proteklih meseci brže od očekivanog zaoštravale svoje monetarne politike. Navedeni faktori mogu uzrokovati da izgledi globalnog privrednog rasta budu nepovoljniji, utičući pritom i na povećanje volatilnosti na međunarodnom finansijskom tržištu i usmeravanje globalnih tokova kapitala od zemalja u razvoju ka razvijenijim ekonomijama“, objašnjavaju u NBS.
Nastavljen rast cena energenata na svetskom tržištu i uvozne inflacije, uz efekte suše ne samo u Srbiji, već i u većem delu Evrope, koji se odražavaju na dalji rast cena hrane, za posledicu imaju nešto višu inflaciju od očekivane. Inflacija u Srbiji je u junu iznosila 11,9% međugodišnje, od čega je oko 70% predstavlja posledicu rasta cena hrane i energenata. Rast uvozne inflacije odrazio se i na rast bazne inflacije (ukupna inflacija po isključenju cena hrane, energije, alkohola i cigareta) koja je u junu iznosila 6,7% međugodišnje, pri čemu je bazna inflacija i dalje značajno niža od ukupne inflacije, ali niža i od bazne inflacije u zemljama regiona sa istim režimom monetarne politike. Pored očuvane relativne stabilnosti deviznog kursa, važan faktor niže bazne inflacije jesu i srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora, koja su nastavila da se kreću u granicama cilja Narodne banke Srbije, objašnjavaju u NBS.
Оставите одговор