Nemačkoj su hitno potrebni radnici, zbog čega vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. S tim u vezi, u Bonu je otvorena nova služba koja će koordinisati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u zemljama porekla, piše Dojče vele.
S obzirom na to da je nemačka privreda zavisna od doseljavanja, savezna vlada je pokrenula program od nacionalne važnosti, pod motom „Make it in Germany“, sa ciljem privlačenja stranih stručnjaka.
– Bez stranih stručnjaka nećemo moći da održimo naše blagostanje. Ne možemo jednostavno da čekamo na te ljude, moramo da se potrudimo oko njih – poručio je savezni ministar rada Hubertus Hajl.
Savezni zavod za statistiku (Destatis) prognozira da će se do 2035. broj radno sposobnih građana smanjiti za četiri do šest miliona. U mnogim privrednim granama već dugo je prisutna nestašica radnika, a čak 56 posto ispitanih kompanija smatra da manjak radne snage trenutno predstavlja njihov najveći poslovni rizik.
Svaka treća nemačka firma je proteklih godina zapošljavala radnike iz drugih članica Evropske unije, odnosno iz trećih zemalja, dok mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu da prihvataju nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.
Savezna vlada je uvažila vapaje privrednika i već neko vreme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stranih stručnjaka. Posle dugotrajne debate, usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je vlada i konačno priznala da je Nemačka doseljenička zemlja, čak šest decenija nakon prvog velikog talasa doseljavanja gastarbajtera.
Nemačka štampa piše da u zemlji trenutno posluje oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma. Proces priznavanja je do sada bio previše komplikovan, a trajao je znatno duže nego recimo u skandinavskim zemljama, SAD ili Kanadi. Iz vlade poručuju da u globalnoj borbi za najbolje stručnjake Nemačka to sebi više ne može da dozvoli.
Nova služba za priznavanje stranih kvalifikacija, formirana početkom ovog meseca, morala bi da koriguje loše stanje na tržištu rada. Međutim, nova pravila doseljavanja bi, s druge strane, mogla da stvore i velike probleme, budući da jugoistok Europe ne napuštaju samo najbolje kvalifikovani kadrovi sa univerzitetskim diplomama, već i negovatelji, mesari, mašinovođe, automehaničari i radnici drugih specijalnosti. Iz Hrvatske, Srbije ili Bosne i Hercegovine u Nemačku godišnje pristigne više od 100.000 radnika.
Pritom, motivacija za doseljavanje nisu samo veće nemačke plate, jer su veći i troškovi života, već i korupcija, loša perspektiva i često nedostatak vladavine prava u zemljama porekla. Prema navodima OEBS-a, samo je Srbiju od 2000. do 2015. napustilo oko 650.000 ljudi, što je gotovo desetina ukupnog stanovništva, a slično je i u drugim zemljama regiona.
Među doseljenicima je veoma mnogo mladih, visokoobrazovanih kadrova, iza kojih ostaje velika praznina na domaćem tržištu rada, a to pojačava i demografski problem. S druge strane, novčane doznake koje novi gastarbajteri šalju iz inostranstva svojim porodicama, pomaže vladama u njihovim zemljama porekla u održavanju socijalnog mira, napominje Dojče vele.
Оставите одговор