Nemačka ima konstantnu potrebu za privlačenjem stranih radnika, pa je vlada ove zemlje početkom februara u Bonu otvorila novu službu koja će koordinisati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inostranstvu, javlja Dojče vele (DW).
Budući da je nemačka privreda zavisna od doseljavanja radnika iz inostranstva, Savezna vlada je pokrenula program od nacionalnog prioriteta za privlačenja stranih stručnjaka, pod motom „Make it in Germany“. Savezni ministar rada Hubertus Hajl je tim povodom poručio da Nemačka bez stranih stručnjaka neće moći da održi blagostanje, zbog čega se ne može jednostavno čekati na te ljude, već se oko njih treba potruditi.
Prema podacima Nemačkog zavoda za statistiku (Destatis), broj radno sposobnih građana će se u ovoj zemlji smanjiti do 2035. za četiri do šest miliona. U mnogim privrednim granama u nemačkoj već vlada nestašica radne snage, a čak 56 posto anketiranih firmi smatra da je nedostatak radne snage trenutno njihov najveći poslovni rizik. Takođe, svaka treća firma je proteklih godina zapošljavale radnike iz drugih zemalja EU, ali i iz trećih zemalja. I pored toga, mnoge firme su zbog nedostatka radnika primorane da odbijaju nove narudžbe, te trpe ogromnu finansijsku štetu.
Savezna vlada je uvažila zahteve privrednika i već neko vreme pojačano radi na kreiranju ambijenta za privlačenje stranih stručnjaka. Usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, a prema pisanju nemačke štampe, u zemlji trenutno postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma. Naime, priznavanje diploma je do sada bilo previše komplikovano i dugotrajno, mnogo duže nego u skandinavskim zemljama, SAD ili Kanadi, pa bi to nova kancelarija za priznavanje stranih kvalifikacija trebalo da koriguje.
Posmatrano s druge strane, veliki je problem što jugoistok Evrope ne napuštaju samo ljudi sa fakultetskim diplomama, već i negovatelji, mašinovođe, automehaničari i razni drugi radnici. U Nemačku godišnje Iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine pristigne više od 100.000 radnika, a pritom motivacija za iseljavanje nisu samo veće plate, jer su veći i troškovi života, već i korupcija, loša perspektiva i manjak vladavine prava u zemljama iz kojih dolaze. Prema podacima OEBS-a, samo je Srbiju između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi, što je gotovo desetina ukupnog stanovništva, a slično je i u drugim zemljama regiona.
Među ljudima koji se iseljavaju iz balkanskih zemalja veoma je mnogo mladih, visokoobrazovanih kadrova iza kojih ostaje velika rupa na domaćem tržištu rada, a u takvoj situaciji sve je izraženiji i demografski problem. Još jedna loša stvar u svemu je i što novac koji novi gastarbajteri šalju iz inostranstva služi za veštačko održavanje socijalnog mira u zemljama iz kojih se iseljavaju, navodi DW.
Оставите одговор