Nemačka se više godina unazad suočava sa manjkom radne snage, posebno visokokvalifikovane. U toj zemlji je prošle godine ostalo nepopunjeno oko 570.000 radnih pozicija, piše Dojče vele.
Ministar rada Hubertus Hajl je iskazao zabrinutost da će najvećoj evropskoj privredi do 2035. godine nedostajati čak sedam miliona radnika svih kvalifikacija i nivoa obrazovanja, prenosi agencija Tanjug.
U Nemačkoj trenutno radi 11,5 miliona ljudi sa migrantskim poreklom, od čega gotovo polovina ima i nemački pasoš, dok je pola miliona ljudi migrantskog porekla trenutno na školovanju.
Prema podacima nemačkog Saveznog zavoda za zapošljavanje, oko 30 posto zaposlenih u građevinarstvu i oblasti higijene i održavanja čistoće ima strani pasoš. I u mnogim akademskim profesijama je udeo stranih radnika veoma visok, tako da oko 14 posto lekara nema nemačko državljanstvo.
Stručnjak za tržište rada Herbert Briker, sa Instituta za tržište rada i profesionalna istraživanja, poručuje da je Nemačkoj potrebna migracija i smatra da dolazak ljudi i sa niskim kvalifikacijama može biti ekonomski isplativ. Kako kaže, takvi mirgranti su pojedinačno neto primaoci državnih davanja, jer ne zarađuju dovoljno za penziju i u starosti zavise od socijalnih davanja, ali je njihov rad važan za uspeh nemačkih firmi.
Istraživanja pokazuju da se izvoz u zemlje porekla migranata povećava, kao i da sa migracijama raste transfer znanja i inovacija. Prema studiji Nemačkog ekonomskog instituta, 13 posto svih patenata u Nemačkoj su prijavili inovatori stranog porekla. U informaciono-komunikacionim tehnologijama stranci čine 23 posto radne snage. Migranti u proseku zarađuju manje od Nemaca i u većem su riziku od privremene nezaposlenosti, a kao rezultat toga u proseku imaju manje penzije.
– Glavni problem nije migracija, već prevelike beneficije za osobe sa niskim primanjima i nezaposlene. Budući da su migranti u proseku manje kvalifikovani, oni pogoršavaju ovaj problem, zbog čega je ekonomski bilans migracije negativan – tvrdi stručnjak za penzije Bernd Rafelhušen sa Univerziteta u Frajburgu.
Pritom, on jasno stavlja do znanja da ne zagovara smanjenje migracija i tvrdi da Nemačka nema izbor, pre svega zbog pada nataliteta u poslednjih 40 godina. Stoga, Rafelhušen zagovara dovođenje mladih i obrazovanih stranaca u zemlju.
Prema analizi Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, više od 35 procenata imigranata u 2020. bilo je niskokvalifikovano, dok je udeo visokokvalifikovanih doseljenika bio manji od 30 posto, što je ispod proseka EU.
Оставите одговор