Nemci postaju sve siromašniji
U Nemačkoj je stopa siromaštva dostigla novi najviši nivo. Prema aktuelnom Izveštaju o siromaštvu Udruženja za paritetnu socijalnu zaštitu (Der Paritätische Wohlfahrtsverband), udeo siromašnih se od 2024. do 2025. povećao za 0,6 posto, na 16,1 procenata stanovništva.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) iz februara, prag siromaštva je iznosio neto 1.446 eura mesečno, a za domaćinstva sa dve odrasle osobe i dvoje dece mlađe od 14 godina 3.036 eura. U Udruženju za paritetnu socijalnu zaštitu kažu da, ukoliko se relativno siromaštvo posmatra isključivo prema prihodima, u Nemačkoj 13,3 miliona ljudi živi u siromaštvu, piše Dojče vele.
Statistička računica pokazuje da se ugroženima od siromaštva, odnosno siromašnima, smatraju svi kojima je mesečno na raspolaganju manje od 60 posto srednjeg (medijalnog) dohotka. Joahim Rok, izvršni direktor tog udruženja, ocenjuje da „situacija liči na krizu“ i upozorava saveznu vladu na moguće posledice najavljenog umanjenja socijalnih davanja. On kaže da bi dodatne uštede pogoršale krizu i naglašava da je značajan rast stope siromaštva već drugu godinu zaredom zabrinjavajuć.
Nakon pada stope siromaštva od 2020. do 2023. godine, došlo je do negativnog preokreta trenda, ističu iz udruženja i podsećaju da su razlike između pojedinih regiona velike. Tako Bavarska i Baden-Virtemberg, zahvaljujući snažnoj privrednoj strukturi, imaju najniže stope siromaštva, od 12,6, odnosno 13,2 posto, dok najveće stope imaju Bremen (27,5%), Saksonija‑Anhalt (21,3%), Hamburg (18,9%) i Berlin (18,7%). U zapadnoj Nemačkoj su posebno pogođeni regioni Trira (21,4%), Vezera‑Emsa (20,8%) i Arnsberga (19,6%), a u istočnoj Nemačkoj Hemnic (18,2%) i Lajpcig (17,4%).
„Starost preti da postane klopka siromaštva. Skoro svaka peta osoba starija od 65 godina pogođena je siromaštvom ili je u riziku od siromaštva, a posebno su pogođeni i ljudi koje žive sami (30,3%), samohrani roditelji (28,9%) i osobe sa niskim nivoom obrazovanja (29,1%). Trenutni razvoj pokazuje da siromaštvo naročito raste tamo gde postoje strukturni nedostaci. Na primer, kod niskog nivoa obrazovanja ili ograničenog pristupa tržištu rada. Čak četiri od pet pogođenih osoba su nezaposlene, dok 70 posto pogođenih ima nemačko državljanstvo, a 30 posto nema“, navode autori izveštaja.
Kako dalje ističu, u mnogim domaćinstvima vlada akutna finansijska oskudica, a 6,9 posto stanovništva prošle godine nije imalo dovoljno novca ni za pokrivanje tekućih troškova, odnosno često nisu mogli da plate rastuće cene struje i grejanja, neretko ni da kupe novi frižider ili šporet.



Оставите одговор