Nemačke banke podigle kamate na štednju na preko 3,5%
Najmanje 11 nemačkih banaka podiglo je kamate na oročenu štednju i štednju po viđenju na više od 3,5 procenata, što je ponuda kakvu građani odavno ne pamte, pokazuje istraživanje portala Verivox, a prenosi agencija DPA.
„Banke se nadmeću da pridobiju nove štediše za račune po viđenju. Konkurentska borba na vrhu tržišta se time samo zaoštrava”, navodi se u analizi koja je poredila uslove štednje u više od 800 banaka i štedionca.
Rekorder u dizanju kamata je digitalna banka Devolut, koja novim štedišama po viđenju odobrava na četiri meseca kamatu od čak 4,25 posto, mada su za to potrebni i neki dodatni uslovi. Banka Renault je na četiri meseca podigla kamatu na 4,1 posto, dok banka Chase, nemačka filijala američkog J.P. Morgana, klijentima nudi 4 posto.
Razlog za ovakav trend jesu visoke kamate na tržištu kapitala i mogućnost da Evropska centralna banka (ECB) poveća referentnu kamatnu stopu. S druge strane, ugovori o otvaranju šrednog računa po viđenju često postavljaju i određene uslove koji su napisani sitnim slovima.
– Kod mnogih ponuda novim klijentima kamate se posle početnih par meseci tako snažno smanje, da klijenti ponovo moraju da menjaju banku kako bi i dalje ostvarivali lukrativne prihode. Zato se isplati obratiti pažnju na osnovnu standardnu kamatnu stopu na štednju – navodi Oliver Majer sa portala Verivox.
Analiza je pokazala da su u celoj Nemačkoj, osim za nove vlasnike štednih računa, standardne kamatne stope na štednju vrlo malo porasle, budući da su u junu u proseku iznosile 1,33 posto, a sada su porasle na 1,4 posto.
Za oročenu štednju kamate su nešto više. Na štednju oročenu na dve godne kamata je početkom juna u proseku iznosila 2,32 posto, dok je sada 2,55 procenata, što je, međutim, više od depozitne kamatne stope Evropske centralne banke (ECB), a to znači da banke štedišama daju veće kamate nego što ih same dobijaju kada svoj novac deponuju kod ECB-a.
– Oročenu štednju banke koriste za finansiranje kredita i tako zarađuju na kamatnoj razlici – objasnio je Majer.


Оставите одговор