Ukupan izvoz proizvoda iz svih 14 slobodnih zona u Srbiji, u kojima posluju 204 kompanije sa više od 35.000 radnika, dostigao je vrednost veću od 2,2 milijarde eura, što je udeo od 14 procenata u ukupnom izvozu naše zemlje.
– Od ukupno 204 kompanije, koje prema podacima iz 2018. godine posluju u slobodnim zonama, 85 su proizvodne, a najviše ih je iz auto-industrije, metalurške i tekstilne industrije, dok su ostale uglavnom iz uslužnih delatnosti. Njihov godišnji promet iznosi oko pet milijardi eura, a vrednost ostvarene proizvodnje je prošle godine dostigla oko 2,4 milijarde eura, što je devet puta više nego 2008. godine, kada je Uprava za slobodne zone počela sa radom – precizira Jasmina Štambuk, v.d. direktora Uprave za slobodne zone.
Najavivši otvaranje još jedne slobodne zone do kraja godine u Šumadiji, ona je istakla da je najveća prednost ovih zona takozvani „one stop shop“ sistem, koji obezbeđuje da korisnici slobodnih zona, pored poreskih olakšica, na jednom mestu mogu dobiti sve dodatne usluge, kao što su organizacija transporta, pretovar, utovar, špediterske i agencijske usluge, osiguranje, bankarski poslovi i slično.
– Povlastice nisu presudne kod opredeljenja investitora za dolazak u neku slobodnu zonu, jer se prilikom donošenja odluke gleda i pravna i politička stabilnost, kao i kreditni rejting zemlje. Slobodna zona se formira ukoliko planirani obim ulaganja prelazi iznos od tri miliona eura, ako je u prve dve godine poslovanja predviđeno zapošljavanje najmanje 100 radnika i ukoliko se zona nalazi u nedovoljno razvijenim područjima. Takvi uslovi su neophodni kako bi beneficije bile opravdane – kaže Štambukova.
Ona je navela da je Poljska sprovela istraživanje o isplativosti slobodnih zona i utvrdila da se za svaki zlot kojeg se država odrekla, odnosno na koji nije plaćen porez, u budžet vraća osam zlota, prenosi Magazin biznis.
– U poređenju sa regionom, Srbija je najbolje razvila svoje slobodne zone, što pokazuje ukupan promet i izvoz. Tako, Hrvatska ima 11 slobodnih zona, ali u njima posluju 92 kompanije sa samo 2.906 radnika, koje izvoze robu vrednu 129 miliona evra. Kod njih slobodne zone nisu dale željene rezultate, između ostalog i zbog toga što je u procesu ulaska u EU Hrvatska loše ispregovarala poglavlje vezano za slobodne zone i pripadajuće benefite – objašnjava Štambukova.
Prema njenim rečima, u Bugarskoj postoji šest slobodnih zona, u Albaniji dve, a u Mađarskoj jedna, dok ih je u Severnoj Makedoniji veliki broj, budući da Skoplje investitorima daje mnogo veće povlastice, uključujući i oslobađanje od poreza na dobit.
– Budući da je Srbija kandidat za ulazak u EU, moramo voditi računa i usklađivati naše propise sa evropskim. U ovom trenutku se samo razmatra, ali ne možemo reći da li će biti doneta odluka o ukidanju poreza na dobit kompanija ili ne. Severna Makedonija nije kandidat za ulazak u EU, pa može da daje veće beneficije investitorima, a mi smo u tom pogledu ograničeni – naglašava Štambukova.
Ona je dodala da su u Srbiji, po visini izvoza i broju zaposlenih, najuspešnije slobodne zone Kragujevac, Subotica i Pirot. U Subotici uglavnom posluju nemačke kompanije, zbog blizine granice sa EU, Pirot ima velike izvoznike, kao što je Mišlen grupa, a po broju zaposlenih, kako kaže, prednjači Zrenjanin sa više od 6.000 angažovanih radnika.
Оставите одговор