Rast privrede, niska inflacija i potrošnja, i alarmantna zaduženost

made-in-germany-rs-digitron

Prema podacima objavljenim u biltenu Privredne komore Srbije (PKS) “Makroekonomske info”, srpska privreda u prošloj godini porasla je za 2,4 posto, dok je istovremeno stopa inflacije od 2,2 posto, bila ispod zacrtanog cilja Narodne banke Srbije (NBS) od četiri procenta, plus – minus 1,5 posto.

Iako su podaci o inflaciji i rastu bruto domaćeg proizvoda nešto bolji od očekivanih, iz pregleda stanja srpske ekonomije na kraju prošle godine jasno je da se i dalje nalazimo u dubokoj krizi, prenosi novosadski „Dnevnik“.

Kako se u biltenu navodi, pad međugodišnje inflacije ispod donje granice ciljane vrednosti je najvećim delom uzrokovan smanjenjem cena prehrambenih proizvoda. Međutim, analitičari Centra za naučno istraživački rad i ekonomske analize PKS, već na početku ove godine očekuju umeren rast međugodišnje stope inflacije i njeno postepeno približavanje proceni NBS. Tome će najviše doprineti povećanje regulisanih cena koje određuje država, poput komunalnih usluga. Takođe, rastu inflacije doprineće i jednokratni uticaj povećanja niže stope poreza na dodatu vrednost (PDV).

Niski troškovi u proizvodnji prehrambenih artikala delovaće antinflatorno, kažu u PKS. Niskoj inflaciji doprineće u narednom periodu i niska agregatna tražnja, što znači da će kupovna moć i države i stanovništva opadati, iz jednostavnog razloga što nema novca. A ovo opet znači da kada se malo kupuje, onda nema prostora ni za povećanje cena.

Kako Komora dalje navodi, ukupan javni dug države u poslednjem danu prošle godine osetno je povećan u odnosu na 31. decembar 2012. godine. Zaduženje je za 12 meseci poraslo sa 17,7 na 20,1 milijardu eura. Od toga, 12,2 milijarde država duguje prema inostranstvu, dok na domaćem tržištu zaduženje iznosi 7,8 milijardi eura. Pozivajući se na podatke Uprave za javni dug, Komora navodi da je zaduženje države sada dostiglo nivo od 61,2 posto bruto domaćeg proizvoda, što je bitno više od zakonski zacrtanog maksimalnog duga od 45 posto BDP-a. U PKS kratko ocenjuju da su „nužne kredibilne mere smanjenja minusa u budžetu“ jedini efikasan put održivog smanjenja javnog duga, što znači da država mora da štedi.

U biltenu “Makroekonomske info” navodi se i da su od januara do novembara prošle godine, ukupne strane direktne investicije (SDI) iznosile 643 miliona eura. Ulaganja iz inostranstva bila su usmerena najviše u sektor prerađivačke industrije (skoro trećina), kao i u trgovinu (19 posto) i finansije (14 posto). Kako ocenjuju u PKS, očekivani privredni rast u zemljama EU, kao i napredak Srbije u evrointegracijama tokom ove godine, mogli bi da doprinesu većem prilivu stranih ulaganja.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор