– Minimalna dokumentacija koju treba predati podrazumeva akt o oduzimanju ili neki drugi iz kojeg se vidi na osnovu čega je otuđena imovina. Svako podnosi zahtev u odnosu na lice koje je bilo vlasnik, odnosno kojem je oduzeta imovina. Podnose ga svi koji imaju pravo nasleđa te imovine po Zakonu o restituciji, a bitno je da građani znaju da sada ne moraju predavati celokupnu dokumentaciju, već to mogu uraditi naknadno. U prikupljanje papira mogu krenuti odmah nakon što dobiju potvrdu da su predali zahtev, a kad i to završe, treba da naprave podnesak i direktno odnesu dopunska dokumenta ili ih pošalju preporučenom pošiljkom. Do 3. marta obavezno je samo predavanje zahteva i osnovnog akta – objasnio je za „Dnevnik“ Mile Antić iz Mreže za restituciju, i naglasio da ne treba opsedati katastre, opštine ili arhive, da se ne bi stvarala nepotrebna gužva, jer je 150 pošta u Srbiji u obavezi da primi sve koji su se prijavili na info-telefon.
Kako dalje navodi Antić, do sada je predato više od 55.000 zahteva, ali se još precizno ne zna koliko je ukupno naslednika tražilo imovinu svojih predaka.
– Neki su saznali da se imovina vodila i na supružnike, pa su, da ne bi gubili pravo na njihov deo, podnosili dopune zahteva. U jednom predmetu uglavnom se javlja više naslednika, a imamo i slučaj gde je iza jednog vlasnika ostalo 52 člana, koji sada potražuju ćetiri placa u Beogradu. Od kuća na tim placevima ostala je jedna, ali je koristi neko ko nije član porodice – navodi Antić.
Agencija ima obavezu da od dostave kompletnog predmeta sa svom dokumentacijom, slučaj reši u roku od šest meseci, a ukoliko je slučaj komplikovan, za godinu dana.
– I za ovo i za sva ostala pitanja neophodno je što pre pristupiti izmenama Zakona o restituciji kako bi on bio provodiv i implementiran što pre. To znači da se mora uvesti supstitucija, pre svega poljoprivrednog i šumskog zemljišta, što je suštinski predviđeno i ovim zakonom. Oko 80 posto poljoprivrednih površina u Vojvodini je komasirano, a gde se radi o komasaciji, predviđena je supstitucija. Iako se u postojećem zakonu ne zove tako, ona mora da se uradi, ali je to veoma otežano zbog nedostatka zakona i opstrukcija, naročito Katastra. Opstrukcije postoje i u Ministarstvu finansija, pa bi predviđeno zakonsko rešenje trebalo razraditi, olakšati i formalno uvesti supstituciju kao metod obeštećenja. Tako bi se umanjila potreba za obeštećenjem u novcu, jer njega nema, a imovine neće faliti – smatra Antić.
Prema njegovim navodima od 55.000 zahteva najviše je onih koji se tiču zemljišta, a najveći broj se odnosi na Vojvodinu. Zaključno sa 1. januarom ove godine potražuje se 15.346 hektara šuma, 121.228 hektara poljoprivrednog zemljišta i 1.900 hektara ostalog zemljišta. Takođe i 23 miliona kvadrata građevinskog zemljišta i 3,6 miliona kvadrata poslovnog prostora, stanova i zgrada. Antić napominje da je najmanje 20 posto zahteva neosnovano, jer se odnose na duplo oduzimanje, eksproprijaciju i slično. On podseća na primer da je od 3,6 miliona kvadrata poslovnog i stambenog prostora, oko 2.000 zgrada već vraćeno.
Nije isključena mogućnost da se uz izmenu Zakona uvedu i dodatni rokovi za predaju zahteva za restituciju, mada je takav razvoj događaja krajnje neizvestan.
Оставите одговор