U nemačkom Bundestagu, poslanička grupa Demohrišćanske stranke i Demohrišćanske unije (CDU/CSU) podnela je vladi zahtev da se ispita finansiranje pojedinih nevladinih organizacija (NVO). Stranke Levica (Die Linke) i Zeleni kritikovale su zahtev kao „frontalni napad na demokratiju”.
U zahtevu pod nazivom „Politička neutralnost organizacija koje podržava nemačka država” poslanici postavljaju 551 pitanje o organizacijama poput „Babe protiv desnice” (Omas gegen Rechts), BUND i Grinpis, koje su se angažovale protiv budućeg kancelara Fridriha Merca i njegovih odnosa sa Alternativom za Nemačku (AfD), piše Špigl.
Poslanike najviše zanima koji udeo finansijskih sredstava udruženja „Babe protiv desnice” dolazi iz državnih programa finansiranja, kao i da li je u direktnim vezama sa pojedinim partijama ili političkim akterima. Slična pitanja se odnose i na istraživačku mrežu „Korektiv” (Correctiv), mrežu „Kampakt” (Campact), mrežu „Atak” (Attac), Fondaciju Amadeu Antonio, organizaciju za zaštitu životinja „Peta”, organizaciju „Zaštitu prava životinja” (Animals Rights Watch), organizaciju „Fudvoč” (Foodwatch), Nemačku pomoć za životnu sredinu (Deutsche Umweltchilfe), „Agora Agrar”, „Agora energetska tranzicija” (Agora Energiewende), Mrežu Istraživanje i Udruženje „Novi nemački mediji”.
„Pitanje za političkom neutralnošću organizacija podsticanih od države sve je češće tema debata. Pozadina su protesti protiv CDU koji su delom organizovani ili podržani od nevladinih ili od države finansiranih organizacija. To otvara pitanje koliko su nevladine organizacije koje su podsticane novcem poreskih obveznika, partijsko-politički aktivne”, stoji u uvodu upita nemačkoj vladi.
Poslanici CDU/CSU podsećaju da organizacije koje služe opštem dobru, prema zakonu to i jesu samo ukoliko ne deluje partijsko-politički.
„Naš stav je da protesti protiv CDU predstavljaju ciljano partijsko-politički uticaj neposredno na parlamentarne izbore, što više ne podleže zakonskim odredbama o opštem dobru. Takođe, podnosiocima upita čini se sumnjivim da podsticajni programi, koji treba da podrže pojedina udruženja u njihovom radu na opštem dobru ispunjavaju svoju svrhu. Primer je savezni program „Živeti demokratiju“, kojim se finansijski podstiču pojedine organizacije, koje su učestvovale u protesima”, navode poslanici.
Kako dalje ističu, državno finansirane organizacije moraju da očuvaju političku neutralnost i da direktna ili indirektna izborna podrška, bilo za ili protiv jedne stranke, nije u saglasnosti sa osnovama ravnopravnih šansi. U zahtevu se podseća da NVO mogu da se bave političkom edukacijom dok ne deluju ciljano u korist jedne stranke ili na vrše uticaj i na druge načine, osim protestima.
Prema mišljenju člana saveznog izvršnog odbora Zelene stranke i bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu ekonomije Svena Gigolda, vladin aparat se zloupotrebljava za praćenje civilnog društva, što je očigledan pokušaj zastrašivanja, čak i pre nego što je Merc postao kancelar, a te metode podsećaju na one Viktora Orbana i drugih autoritarnih vlada koje ograničavaju prostor građanskog društva. Takođe, i poslanica Levice Klara Bunger ukazuje da se radi o osveti zbog „antifašističkih protesta poslednjih nedelja”, što je nazvala napadom bez presedana na demokratsko civilno društvo.
– Počeo je strahoviti napad na civilno društvo pod Mercovom vladom. Posvećenost socijalnoj pravdi i borba protiv krajnje desnice očigledno su trn u oku Unije – smatra Noa Nojman iz „Ataka”, dok nemački ogranak Amnesti internešenel ističe da se „dan nakon izbora CDU/CSU okreću protiv civilnog društva”, optužujući nevladine organizacije da su „struktura u senci koja indirektno vodi politiku državnim sredstvima”.
Оставите одговор