U Nemačkoj je od 1. januara na teritoriji cele zemlje uvedena minimalna zarada, što će za 9,5 posto zaposlenih značiti povećanja plate, jer će oni od sada dobijati najmanje 8,5 eura bruto po radnom satu, a to odgovara bruto zaradi u iznosu od 1.473 eura za puno radno vreme.
Po dosadašnjem sistemu država je utvrđivanje plata u potpunosti prepuštala poslodavcima i zaposlenima. Sada, po mišljenju stručnjaka, ostaje da se vidi da li će od uvođenja minimalca imati koristi zaposleni i ekonomija, jer povećanje prihoda može da poboljša finansijsku situaciju zaposlenih i podstakne potrošnju, ali u isto vreme i da dovede do poskupljenja neke robe i usluga, pa čak i do otpuštanja, prenosi „B92“.
U Nemačkoj je 39 miliona ljudi u radnom odnosu, a još je i tri miliona radno aktivnih u nezavisnim i liberalnim profesijama. Prema proceni Ministarstva rada Nemačke, nakon uvođenja minimalca, 3,7 miliona zaposlenih imaće veću platu, dok će još milion njih zaposlenih u sektorima za koje je primena odložena, imati korist od 1. januara 2017. godine.
Prema istraživanju ekonomskog instituta „Ifo“, 26 posto poslodavaca koji će morati da isplaćuju veće zarade nakon uvođenja minimalca planira da poveća cene, 23 posto će da smanji premije zaposlenima, a 22 posto da otpusti deo radnika. Istraživanje, sprovedeno na uzorku od 6.300 preduzeća, pokazalo je i da deo poslodavaca planira da smanji radno vreme i investicije.
Iako je minimalac u Nemačkoj osmišljen kao mera širokog obuhvata, uvedeni su određeni izuzeci. Tako minimalac neće biti garantovan nekvalifikovanim osobama mlađim od 18 godina, kako se mladi ne bi podsticali na rani rad, umesto da idu na studije ili uče zanate, a neće ga dobijati ni pripravnici na obuci i stažisti, ukoliko je staž deo stručnog ili univerzitetskog obrazovanja, kao i ako je staž kraći od tri meseca. Takođe, ukoliko zaposle one koji su bez posla bili duže od godinu dana, poslodavci će u prvih šest meseci moći da im isplaćuju manje od minimalca, što je dopušteno da bi se podstakao njihov poratak na tržište rada. Sezonskim radnicima u poljoprivredi moći će da se od minimalne zarade odbije iznos za smeštaj i prateće troškove. Dostavljači novina će imati garantovanu platu za 25 posto nižu od minimalne, a od 2017. će dobijati najmanje 8,5 eura po radnom času, iako će tada minimalna zarada već biti viša od ovog iznosa.
U Evropskoj uniji (EU) minimalnu zaradu ima 22 od 28 država članica. U Srbiji minimalna zarada iznosi oko 235 eura bruto za mesečno, što je slično kao i u siromašnijim članicama EU, ali prema podacima sindikata oko 200.000 ljudi ne prima ni toliko.
Оставите одговор