Nemačka će plaćati školovanje negovatelja u drugim zemljama

Kako bi smanjio nedostatak negovatelja u Nemačkoj, ministar zdravstva Jens Špan najavljuje pojačano useljavanje u zemlju ljudi ovog zanimanja sa područja zapadnog Balkana, iako mnogi negovatelji iz ovih zemalja već uveliko rade u Nemačkoj.

Po mišljenju Dojče velea, dugo ignorisani problem manjka stručnog osoblja u sektoru nege sada je stigao do najviših političkih slojeva. U koalicionom sporazumu demohrišćansko-socijaldemokratske vlade stoji da bi u sektoru nege trebalo otvoriti 8.000 novih radnih mesta, a u međuvremenu se ta procena popela na najmanje 13.000.

Ipak, situacija je daleko dramatičnija, pa ni ova procena ne odgovara stvarnosti. Već sada u sektoru nege ostaje nepopunjeno 36.000 radnih mesta, od čega 15.000 samo u staračkim domovima, a situacija je još gora kada se govori o privatnoj nezi. Predviđanja najavljuju da će se do 2060. broj osoba zavisnih od tuđe nege u Nemačkoj gotovo udvostručiti, sa trenutnih 2,86 miliona na 4,5 miliona.

Stoga je Špan predložio konkretan plan za ublažavanje ove krize, a jedan od predloga se odnosi i na finansiranje obrazovanja negovatelja u inostranstvu, pa i u zemljama zapadnog Balkana, za šta je dodatno odobreno 9 miliona eura. Budući negovatelji bi kod kuće trebalo da nauče i nemački jezik kako bi, kaže Špan, odmah po završetku školovanja mogli da počnu da rade u Nemačkoj.

U zemljama zapadnog Balkana ova inicijativa je za sada primljena sa zadrškom. Makedonske vlasti smatraju da one dodatno podstiču iseljavanje mladih, sposobnih i dobro obrazovanih građana, zbog čega ovakvo rešenje ne donosi ništa pozitivno. Slična situacija je i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, gde duge kolone ljudi čekaju na nemačke radne vize, a škole stranih jezika rade punom parom, naročito što se tiče kurseva nemačkog.

Na ovom poslu i posredničke agencije za zapošljavanje inkasiraju značajan novac, jer za obezbeđivanje jedne medicinske sestre nemačke klinike plaćaju i po 5.000 eura premije. Sem toga, i oni koji traže posao takođe debelo plaćaju.

Slična je situacija i u Hrvatskoj, čijim građanima za odlazak u Nemačku ne treba radna dozvola, zbog čega su čitavi delovi zemlje ostali bez stanovništva. Pri tome, mnogi od njih ne napuštaju zemlju samo zbog zarade, već i zbog društvenih i političkih uslova i opšte atmosfere beznađa.

Gledano iz perspektive Nemaca, ovakva migracija radne snage za njih znači dvostruku dobit: popunjavaju se prazna mesta na tržištu rada i dobijaju se stručnjaci u čije obrazovanje njihova država nije uložila skoro ništa.

Makedonci veruju da imaju rešenje ovakvog stanja, pa predlažu neku vrstu rotacije tokom koje bi makedonsko zdravstveno osoblje neko vreme, recimo šest meseci, provodilo u Nemačkoj. Time bi lekari sticali nova znanja ali i zaradili, a po povratku u Makedoniju i država bi takođe profitirala od novih iskustava svojih zdravstvenih radnika. Makedonsko ministarstvo zdravlja rešenje vidi i u širem, regionalnom pristupu problemu, smatrajući da bi sve zemlje regiona trebalo zajednički da pregovaraju s Nemačkom i dogovore „rotacijski princip“.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор