Masovni povratak u balkanske zemlje radnika iz zapadnih država, koji su u jeku pandemije korona virusa ostali bez posla, značiće ubuduće i manji priliv novca po osnovu doznaka koje su slali svojim porodicama iz inostranstva.
Prema navodima Dojče velea, srpski gastarbajteri poslednjih godina u domovinu šalju između tri i četiri milijarde eura godišnje, što je oko 10 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda (BDP). U Hrvatskoj doznake iz inostranstva imaju udeo od 6,6 posto u BDP-u, a u BiH izmedu 11 i 13 procenata.
Međutim, sa rasplamsavanjem pandemije poslednjih nedelja se stotine hiljada građana Srbije, BiH i Hrvatske vratilo kući, pa iako još nema preciznih podataka, lična svedočanstva pokazuju da je veliki broj njih ostao bez posla u zemljama zapadne Evrope, jer su radili sa nesigurnim ugovorima ili na crno.
Vlasti u balkanskim zemljama se bave hitnim merama koje bi trebalo da ublaže ekonomske posledice pandemije i, kako piše DW, kao da još ne razmišljaju šta znači masovni povratak nezaposlenih iz inostranstva. Problem nije samo u tome što će se povećati broj nezaposlenih, već će se i smanjiti količina novca koji gastarbajteri šalju rodbini i prijateljima.
Prema rečima profesora beogradskog Ekonomskog fakulteta, Ljubodraga Savića, za sada se ne očekuje da će povratnici biti teret državi, jer se uglavnom vraćaju sa ušteđevinom. On kaže da će zapadne države, čim se smanji intenzitet pandemije, ponovo masovno tražiti radnike za poslove koje domaće stanovništvo ne želi da obavlja, te će i doznake iz inostranstva ponovno početi da stižu u Srbiju.
Оставите одговор