Uvereni da će im dolazak Gugla ugroziti egzistenciju, građani nemačke prestonice protestvuju na ulici iskazujući nezadovoljstvo povodom najavljenog otvaranja novog centra američkog tehnološkog giganta u Berlinu.
„Anti Google Cafe“ miting se održava u lokalnoj knjižari „Kalablik“ dva puta mesečno, a od prošle godine izlazi list koji se bori „protiv Gugla, gentrifikacije, raseljavanja i tehničke dominacije“, prenosi „Blic“ pisanje britanskog „Gardijana“.
Sedište budućeg Guglovog kampusa u Berlinu, sedmog takvog u svetu, biće u zgradi bivše elektronske podstanice koja se trenutno iznajmljuje za različite događaje. Otvaranje je prvo bilo najavljeno za septembar prošle godine, ali je u međuvremenu odloženo za ovu jesen.
Takvi centri u Londonu, Madridu, Tel Avivu, Sao Paolu i Varšavi sedišta su startap kompanija i služe za povezivanje i obrazovanje. Otvaranje takvog centra u Berlinu izazvalo je tenzije zbog izmeštanja lokalnih preduzeća, umetnika i stanovnika koji su tu godinama živeli, a više nisu mogli da plaćaju stanarinu.
– „Gentrifikacija“, odnosno pretvaranje čitavih delova grada u skupe centre za dobrostojeće pripadnike srednje klase, tako da ljudi koji tu godinama žive ne mogu da podnesu poskupljenje dažbina i troškova života, možda se već desila, kao na primer u Londonu, ili grad vapi za time, kao u Varšavi, ali ovde, u Krojcbergu, ljudi su sumnjičavi – smatra Štefan Klajn, lokalni aktivista iz organizacije „GloReiche“.
Gugl je već sklopio partnerstvo sa „Faktori Gerlicer parkom“, koji otvara takav centar u komšiluku i najavljuje 10.000 članova. Osnivače startap kompanija, kako se navodi, privlače kreativnosti, životnost i mešavina različitih nacija u ovom kraju Berlina. Međutim, bum novih kompanija pratio je skok stanarina, koje su od 2004. do 2016. porasle za gotovo 70 posto.
S obzirom na to da u u Berlinu čak 85 posto ljudi živi kao podstanari, ova je tema postala važna u državnom i političkom smislu, a u aprilu su u gradu održane demonstracije protiv „suludih stanarina“, u kojima je učestvovalo između 13.000 i 25.000 građana.
Dok lokalni političari promovišu „digitalizaciju“ Berlina, aktivisti strahuju da se radi o smišljenom poslovnom modelu. Kratak životni vek nekih startap kompanija ide u prilog stanodavcima, jer znaju da će za dve-tri godine ponovo moći da podignu kiriju.
Konstantin Sergiju, član aktivističke organizacije „Bizim Kiez“ kaže da njih brine i eksploatacija lokalne kreativne scene. Kako kaže, Krojceberg je strateški izabran kako bi se iskoristila labava mreža kreativaca i atmosfera neuklapanja u bilo kakve kalupe i pravila.
– Kompanija „Sidewalk Labs“, u vlasništvu Guglove matične kompanije „Alfabet“, nedavno je ponudila Torontu da obnovi obalu i napravi pametan grad, a to je ozbiljan razlog za sumnju da je interes kompanije da dođe do podataka – smatra Sergiju.
Aktivista Lari Pejdžblenk, osnivač sajta „Fuck off Google“, podseća da je u istoriji ove tehnološke kompanije bilo primera izbegavanja poreza i pokušaja masovnog nadziranja, što nije u skladu sa progresivnim vrednostima ovog dela Berlina. On ističe da bi više voleo da grad postane „prestonica decentralizovane tehnologije, koja daje ljudima slobodu, umesto da je ograničava“.
Оставите одговор