Berlinci ne žele Gugl u svome gradu

Uvereni da će im dolazak Gugla ugroziti egzistenciju, građani nemačke prestonice protestvuju na ulici iskazujući nezadovoljstvo povodom najavljenog otvaranja novog centra američkog tehnološkog giganta u Berlinu.

„Anti Google Cafe“ miting se održava u lokalnoj knjižari „Kalablik“ dva puta mesečno, a od prošle godine izlazi list koji se bori „protiv Gugla, gentrifikacije, raseljavanja i tehničke dominacije“, prenosi „Blic“ pisanje britanskog „Gardijana“.

Sedište budućeg Guglovog kampusa u Berlinu, sedmog takvog u svetu, biće u zgradi bivše elektronske podstanice koja se trenutno iznajmljuje za različite događaje. Otvaranje je prvo bilo najavljeno za septembar prošle godine, ali je u međuvremenu odloženo za ovu jesen.

Takvi centri u Londonu, Madridu, Tel Avivu, Sao Paolu i Varšavi sedišta su startap kompanija i služe za povezivanje i obrazovanje. Otvaranje takvog centra u Berlinu izazvalo je tenzije zbog izmeštanja lokalnih preduzeća, umetnika i stanovnika koji su tu godinama živeli, a više nisu mogli da plaćaju stanarinu.

– „Gentrifikacija“, odnosno pretvaranje čitavih delova grada u skupe centre za dobrostojeće pripadnike srednje klase, tako da ljudi koji tu godinama žive ne mogu da podnesu poskupljenje dažbina i troškova života, možda se već desila, kao na primer u Londonu, ili grad vapi za time, kao u Varšavi, ali ovde, u Krojcbergu, ljudi su sumnjičavi – smatra Štefan Klajn, lokalni aktivista iz organizacije „GloReiche“.

Gugl je već sklopio partnerstvo sa „Faktori Gerlicer parkom“, koji otvara takav centar u komšiluku i najavljuje 10.000 članova. Osnivače startap kompanija, kako se navodi, privlače kreativnosti, životnost i mešavina različitih nacija u ovom kraju Berlina. Međutim, bum novih kompanija pratio je skok stanarina, koje su od 2004. do 2016. porasle za gotovo 70 posto.

S obzirom na to da u u Berlinu čak 85 posto ljudi živi kao podstanari, ova je tema postala važna u državnom i političkom smislu, a u aprilu su u gradu održane demonstracije protiv „suludih stanarina“, u kojima je učestvovalo između 13.000 i 25.000 građana.

Dok lokalni političari promovišu „digitalizaciju“ Berlina, aktivisti strahuju da se radi o smišljenom poslovnom modelu. Kratak životni vek nekih startap kompanija ide u prilog stanodavcima, jer znaju da će za dve-tri godine ponovo moći da podignu kiriju.

Konstantin Sergiju, član aktivističke organizacije „Bizim Kiez“ kaže da njih brine i eksploatacija lokalne kreativne scene. Kako kaže, Krojceberg je strateški izabran kako bi se iskoristila labava mreža kreativaca i atmosfera neuklapanja u bilo kakve kalupe i pravila.

– Kompanija „Sidewalk Labs“, u vlasništvu Guglove matične kompanije „Alfabet“, nedavno je ponudila Torontu da obnovi obalu i napravi pametan grad, a to je ozbiljan razlog za sumnju da je interes kompanije da dođe do podataka – smatra Sergiju.

Aktivista Lari Pejdžblenk, osnivač sajta „Fuck off Google“, podseća da je u istoriji ove tehnološke kompanije bilo primera izbegavanja poreza i pokušaja masovnog nadziranja, što nije u skladu sa progresivnim vrednostima ovog dela Berlina. On ističe da bi više voleo da grad postane „prestonica decentralizovane tehnologije, koja daje ljudima slobodu, umesto da je ograničava“.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор