Najveći srpski izvoznici ujedno su i najveći uvoznici

made-in-germany-rs-kontejneri

Od 15 srpskih preduzeća koja su najviše izvozila u prvom kvartalu ove godine, njih šest istovremeno spada i među 15 najvećih uvoznika.

Prema podacima Uprave carina, kompanije „FIAT“, „NIS“, „Tigar tajers“, „Železara Smederevo“, „Tetra pak“ i „Impol Seval“ u prva tri meseca ove godine, ostvarile su izvoz u vrednosti nešto većoj od 610 miliona eura, dok je u istom periodu vrednost njihovog uvoza bila dva i po puta veća, oko 1,47 milijardi eura, prenosi agencija „Tanjug“.

Mihailo Crnobrnja, profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) objašnjava kako je za ovakav trend zaslužna podela rada s jedne strane, a sa druge je ono sa čim Srbija raspolaže. On je naveo primere „Železare Smederevo“ i fabrike „Fijat automobili Srbija“, koje su morale da uvoze da bi imale šta i da izvezu.

– Srbija nema rude gvožđa ni koks, pa to mora da se uvozi. Prema tome, to što smo izvozili 780 miliona dolara vrednosti čeličnih proizvoda, limova i slično, moralo je da se proizvede tako što će najpre da se uvozi koks i gvozdena ruda. Fijat je takođe među najvećim izvoznicima, ali i uvoznicima, jer se sve komponente za automobile ne prave kod nas, već u Italiji i drugim Fijatovim postrojenjima – naveo je Crnobrnja i naglasio da onoliko koliko budemo uspevali da podignemo proizvodnju, toliko će opadati uvoz i praviće se veća razlika između izvoza i uvoza.
On je podsetio i da je Srbija najbolja u izvozu agrarnih i prehrambenih proizvoda. Tu se, po njegovim rečima, vrlo malo uvozi i postiže se mnogo veći efekat neto izvoza, odnosno razlika između ukupnog izvoza i uvoza.

– U ovim oblastima imamo dobrih izgleda, pa bi tu trebalo više investirati i poraditi na boljem plasmanu robe na druga tržišta. Od EU imamo dozvolu da izvozimo oko 7.500 tona junećeg mesa godišnje, a mi to ni približno nismo u stanju da iskoristimo. Niti smo dovoljno dobro organizovani, niti su pariteti cena u redu – kaže ovaj ekonomista.

Po njegovim rečima i druge zemlje u svetu imaju istovremeno visok uvoz i izvoz, ali nije toliko čest slučaj kao kod nas da se u radi o istoj privrednoj grani. Kako navodi, godišnji izovoz Holandije čini oko 70 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je uvoz u visini 68 posto BDP-a. On kao primer navodi i SAD koje manje uvoze no što izvoze, a kaže da je „zanimljiva i Kina koja izvozi sve živo, od igle do lokomotive, a ponešto i uveze“.

Prema podacima Uprave carina, prvi na listi najvećih izvoznika u prva tri meseca 2014. je „Fijat“ sa 374,8 miliona eura ostvarenog izvoza. Za njim su „NIS“ sa 73,1 milion, „Tigar tajers“ sa 61,5 miliona, „HIP – Petrohemija“ sa 52,4 miliona i „Gorenje“ sa 41,3 miliona eura izvoza. Izvoz „Železare Smederevo“ u ovom periodu vredeo je 41 milion eura, „Tetra Paka“ 35,5 miliona, „Hemofarma“ 32,8 miliona, „Jure“ 30,6 miliona i „RTB investa“ 28,4 miliona eura. Za njima su „Tarket“ sa 27,7 miliona eura izvoza, „Sirmium stil“ sa 26,1 milion, „Impol Seval“ sa 24,4 miliona, „Vali“ sa 22,8 miliona i „Leoni vajering sistems“ sa izvozom od 22,2 miliona eura.

Na spisku 15 najvećih srpskih uvoznika u prvom kvartalu 2014. su „NIS“ sa uvozom vredim 268,29 miliona eura, „Fijat“ sa 264,14 miliona, „JP Srbijagas“ sa 149,07 miliona, „Simens“ sa 99,51 milion, „Tetra Pak sa 66,26 miliona, „Bajer“ sa 56,86 miliona, „Tigar tajers“ sa 55,46 miliona, „Železara Smederevo“ sa 44,67 miliona, „Feniks farma“ sa 38,41 milion i „Impol Seval“ sa 37,14 miliona eura uvoza. Za njima su „Roming elektroniks“ sa uvozom od 34,66 miliona, „CT kompjuters“ sa 34,19 miliona, „Er Srbija“ sa 31,99 miliona, „Filip Moris“ sa 30,06 miliona i „Porše SCG“ sa uvozom od 28,45 miliona eura u prva tri meseca ove godine.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор