Od aprila prošle godine do januara ove, u Nemačkoj je zbog ekonomske krize i nestašice materijala u sektorima industrije i građevinarstva ugašeno 76.000 radnih mesta, a još znatno više zaposlenih je prešlo na skraćeno radno vreme, pokazuju rezultati analize Instituta za istraživanje tržišta rada i poslova (IAB).
Prema zvaničnim podacima, broj radnika prebačenih na skraćeno radno vreme porastao je u naznačenom periodu za 446.000. Međutim, iskustvo pokazuje da u praksi skraćeno radno vreme koristi manje kompanija nego što je zvanično registrovano. „Očigledno je da skraćeno radno vreme služi za prilagođavanje nestašicama materijala“, navodi se u studiji koju je na svom sajtu objavi magazin Špigl.
Prema mišljenju stručnjaka IAB-a Enca Vebera (Enzo Weber), rat u Ukrajini bi mogao dovesti do sličnih posledica, ali ipak u manjoj meri.
– Rat u Ukrajini će imati sličan uticaj na tržište rada. Moguća uska grla u snabdevanju materijalima će uglavnom biti kompenzovana skraćenim radnim vremenom. Međutim, uticaj rata je kratkoročan. On će se ili završiti ili će se privreda prilagoditi promenjenim uslovima trgovine – rekao je Veber i dodao kako očekuje da će rat manje uticati na lance snabdevanja od pandemije.
Aktuelna pandemija korona virusa je globalni fenomen koji ima direktan negativan uticaj na sve države, dok rat u Ukrajini ima neposredan efekat u samo dve zemlje. Ipak, Veber kaže da rat može dodatno da pogorša situaciju sa uskim grlima.
Оставите одговор