Većinom od 56,4 posto naspram 39 posto, građani Berlina su na referendumu u nedelju podržali inicijativu o eksproprijaciji stanova u vlasništvu velikih stambenih korporacija. Odziv na referendum je prešao minimalni kvorum od četvrtine građana sa pravom glasa, objavila pokrajinska izborna uprava.
Od Berlinskog senata se sada, prema tekstu rezolucije, zahteva da preduzme sve neophodne mere za prenos nekretnina u društveno vlasništvo i da u tu svrhu izradi zakon. Međutim, ovo glasanje nije pravno obavezujuće za političare, jer se nije glasalo o određenom nacrtu zakona koji bi na referendumu bio direktno izglasan.
Ipak, novi Senat i Predstavnički dom, koji su takođe izabrani na pokrajinskim izborima 26. septembra, sada su pozvani da izrade nacrt zakona o prebacivanju 240.000 stanova u društvenu svojinu, čime bi bile pogođene sve privatne stambene kompanije u glavnom gradu, s izuzetkom stambenih zadruga. U fokusu inicijative za eksproprijaciju je desetak kompanija za nekretnine, prenosi Dojče vele.
– Zajedno smo pokrenuli grad i uzdrmali politiku. Hiljade nas je postalo aktivno. Borili smo se sa moćnim protivnicima i pobedili. Nećemo opet nestati tako brzo. Zahtev za prebacivanje stanova u društveno vlasništvo ujedinjuje daleko više glasova od bilo koje političke stranke. Mi građani Berlina smo odlučili da niko ne sme špekulisati s našim stanovima – izjavila je Joana Kusiak, portparolka „Eksproprijativne inicijative – Deutsche Wohnen & Co“.
Kako je rekla Franciska Gifaj, glavna kandidatkinja SPD-a u Berlinu, partije koja je pobedila u tom gradu, odluka referenduma se mora poštovati i sada treba izraditi odgovarajući predlog zakona koji se potom mora ispitati i ustanoviti šta bi bilo izvodljivo u składu sa Ustavom. Ona je upozorila da Berlin ne sme da dobije još jednu negativnu presudu Saveznog ustavnog suda, poput nedavnog stavljanja van snage odluke o maksimalnoj ceni stanarina u Berlinu.
Glavna kandidatkinja Zelenih Betina Jaraš smatra da Senat mora ozbiljno da shvati rezultat referenduma i poručuje da to spada u koalicione pregovore. Ona je kao alternativu predstavila koncept „mehanizma za zaštitu od visokih kirija“, tj. dobrovoljnog pakta između političara, stanodavaca i drugih strana uključenih u izgradnju novih zgrada i određivanje fer iznosa kirija. I berlinska Levica je takođe podržala odluku referenduma.
Nakon rezultata referenduma, stambena korporacija Vonovia, koja sada ima većinski udeo u stambenoj korporaciji Deutsche Wohnen, upozorila je na dugogodišnju pat-poziciju. Šef Vonovie Rolf Buh je s tim u vezi predložio da dve kompanije dobrovoljno ograniče visinu svojih kirija u Berlinu za sledećih pet godina. Pored toga, spremni su i da izgrade 13.000 stanova u nemačkoj prestonici.
Оставите одговор