Zanimljive činjenice o Nemačkoj

Dali ste znali ovo o Nemačkoj?

Nemacka zastava
Nemačka je najmnogoljudnija zemlja u Evropi (osim Rusije), sa populacijom od 82 miliona stanovnika.

Nemačka površina zemljišta je bila preko 50% veća za vreme Drugog Reicha (1871.-1918.) i uključena je bila većina današnje Poljske i delovi Litvanije.

Nemački narod je drugi najveći konzumeni piva u svijetu (nakon Čeha), s prosekom od 107 litara po osobi godišnje u 2010 ( ili 0,30 l na dan).

Nemački jezik je nekad bio Lingua Franca srednje, istočne i severne Evrope, i ostaje jezik s najviše izvornih govornika u Evropi.

15 miliona ljudi u Nemačkoj su ne-nemačkog porekla (prva i druga generacija), odnosno 18,5% stanovništva. Oko polovina od njih su stranci, a ne drzavljani Nemačke.

Oko četvrtine svih američkih građana tvrdi da barem delomično vuku nemačko poreklo.

Nemačka ima oko 700 biljnih i zivotinjskih parkova, akvarijuma, ptica, životinjskih rezervata i safari parkova, uključujući 414 registrovanih zooloških vrtova (više nego u SAD-u)!

Berlinski Zoološki vrt je najveći zoološki vrt u svetu, kako u pogledu broja vrsta ( 1.500 ) tako i životinjske populacije (14.000).

U 2006, svjetski najmlađi milijarder je nemački princ Albert II von Thurn und Taxis, cija se neto vrednost procjenjuje se na oko 1,9 milijarde dolara (USD).

Do 2012, nemački sportisti osvojili su ukupno 1.662 olimpijskih medalja (od 1896-2012), odnosno više od bilo koje druge zemlje u svetu osim SAD.

Vilinske pećine (Feengrotten) u Saalfeldu, Thüringen, su najupečatljivije pećine na svetu, prema Guinnessovoj knjizi rekorda.

Allemagne ima nekih 2,5 miliona kuća sa vidljivom drvenom strukturom (Fachwerkhaus), daleko najveći broj od bilo koje zemlje na svetu.

 

Kultura i Nauka

Kant

Klasičnom muzikom su naširoko dominirali kompozitori sa nemačkog govornog podrucja. Nekoliko poznatih – onih rođenih na teritoriji današnje Nemačke su Bach, Handel, Beethoven, Schumann, Mendelssohn, Brahms, Wagner i R. Strauss.

Neki od najvećih svetskih filozofa bili su njemački: Kant, Hegel, Schopenhauer, Nietzsche, Heidegger…

Nemci su zaslužni za otkriće insulina, izumeli su klarinet, džepni sat, kalkulator, sijalicu, televiziju ( delimično ), parafin, benzin, benzinske i diesel motore, automobil (isto kao automobilski motor , menjac sa brzinama i druge važne uređaja), motocikl, mlazni motor, LCD ekran i Walkman.

Postoje 1.300 pivovare u Nemačkoj, koje proizvode oko 5.000 vrsta piva. Nemci su drugi u svetu pivopija odmah nakon Čeha.

Nemačka je bila prva zemlja u svetu da usvoje vremena letnje računanje ( DST , aka letnje vreme) 1916, u jeku Prvog svetskog rata.

Walhalla hram ( Hram slave i časti nemačke nacije ) u Regensburgu je sagradio Ludwig I. Bavarski u ranom 19. veku u spomen velikim ljudima i događajima u nemačkoj istoriji, počevši od bitke u šumi Teutoburg ( 9 godina nove ere ).

Bayreuth Festspielhaus ( Bayreuth pozorisni festival ) posebno je zamišljen i izgrađen za izvodjenje opera Richarda Wagnera. Otvoren je 1876. a za premijeru je imao četiri ciklusa opere Prsten Nibelunga (Der Ring des Nibelungen).

1998. godine bilo je 5.752 muzeja u Nemačkoj (koliko imaju Italija i Velika Britanija zajedno).

Nemačka je medju posljednjim zemljama zapadne Evrope koja je zabranila pušenje na radnim mestima i u restoranima. Jedan od političkih razloga za to je da su nacisti sa neodobravanjem gledali na pušenje, a posleratni nemački zakonodavci su se uzdržavali od oponašanja nacističkih propisa.

Četrdeset i dva Nobelovca je studiralo ili predavalo na Georg-August Univerzitetu u Göttingenu. Pored Nobelovaca, brojni poznati ljudi su predavali tamo, uključujuci Carl Friedrich Gauss (1777-1855) i braća Grimm. Među bivše studente se ubrajaju Otto von Bismarck (1815-1898) i američki J.P. Morgan ( 1837 – 1913 ).

 

Životna sredina i Ekologija

Elektro vetrenjace

Nemci su pioniri ekološkog pokreta i zelene politike. Prva svetska Zelena stranka, Die Grünen, osnovana je 1979 – 1980. Nemačka je jedna od retkih zemalja ( uz Belgiju ), gde su Zeleni bili deo vladajuće koalicije (1998-2005).

Izraz „ekologija“ prvi je skovao nemački biolog Ernst Haeckelu 1866.

Drachenfels (Siebengebirge), u Severnoj Rajni-Vestfaliji, postao je 1836. prvi svetski rezervat prirode.

U 2005. Nemačka proizvodi oko 35% svetske energije uz pomoc vetra. Postoji preko 20.000 vetroturbina na obali severne Nemačke, od kojih je najveća do 200 metara visoka.

Nemci su među najrevnosnijim zastupnicima reciklaže. Prema analizi BBC-a, Nemačka je imala treću najveću stopu reciklaže (48% otpada reciklira), koju tek malo nadilaze njeni susedi Švajcarci i Austrijanci.

 

Istorija

Johannes-Gutenberg

Najstarija opservatorija Sunca u Evropi je takozvani Goseck krug u Sachsen-Anhaltu . Izgrađena je pre oko 7.000 godina.

Sveto Rimsko Carstvo nemačke nacije od osnovao je Karlo Veliki (Charlemagne) u Aachenu, 800. godine nove ere. Trajalo je više od hiljadu godina, do 1806. kada ga je Napoleon demontirao (uglavnom zato što je on video sebe kao naslednika Karla Velikog, novog cara Zapada).

Weihenstephaner pivovara u Freisingu u Bavarskoj proizvodi od svog osnivanja u 1040., što je čini najstarijom pivovarom na svetu.

Hildegarda iz Bingena (1098.-1179.) prvi je kompozitor čija biografija je poznata. Njeni radovi se smatraju temeljem za ono što je kasnije postalo poznato kao opera (više od 400 godina kasnije).

Nemačka je odigrala središnju ulogu u Reformaciji hrišćanstva. Johannes Gutenberg (1400-1468) je prvi na svetu stampao Bibliju u Mainzu 1456. Razvoj štamparskog tiska je omogućavao običnim ljudima da poseduju kopiju svete knjige, sto je prethodno bilo rezervisano za kler i vlastelu. Nije dugo prošlo kada je drugi Nemac, Martin Luther (1483.-1546.), uporedio stvarni sadrzaj Biblije s učenjem i praksom Katoličke crkve, i pronašao velike razlike. U 1517., Luther je javno okacio svojih 95 Teza o vrata crkve u Wittenbergu Castle ( Saska – Anhalt ), gde je naglasio Bibliju kao jedini izvor verskog autoriteta a samu crkvu kao zbir sveštenstva svih vernika. Protestantizam će izazvati Tridesetogodišnji rat (1618-1648) u celom Svetom Rimskom Carstvu, a između ostalog je rezultiralo nezavisnošću Švajcarske i Sjedinjenih provincija Holandije.

Univerzitet u Marburgu (Philipps – Universität Marburg), u Hessenu, osnovan je 1527., kao prvi svetski protestantski univerzitet.

Najstarija štedionica na svetu osnovana je u Oldenburgu (Donja Saska) 1786.

Nemačka je imala dosta prestonica u svojoj burnoj istoriji, a posebno (hronološkim redom): Aachen (od 794.), Regensburg (sediste Reichstaga 1663.-1806.), Frankfurt am Main (mesto izbora i krunisanja nemačkih careva između 1152. i 1792., sedište Bundestaga u vreme Nemačke Konfederacije 1815.-1871.), Nürnberg (sedište carskog Dijeta između 1356. i 1543. i službena rezidencija brojnih kraljeva Nemačke), Berlin (1871.-1919., 1933.-1945., a od 1990. do sada), Weimar (između 1919. i 1933.), Bonn (1949.-1990. – samo zapadna Nemačka).

Građevinarstvo i Arhitektura

Ulmer Münster

Ulmer Münster

 

Ulm Katedrala je najviša crkva na svetu, sa 161,53 metara (530 stopa) u visinu.

Cologne katedrala bila je najviša zgrada na svetu 1880.-1889. (ili do 1884. ako se broji Washington Monument, što je obelisk te nije prava zgrada).

Würzburg Residence poseduje najveću svetski plafon-fresku(677m² ili 7.287 kvadratnih stopa). To je delo mletačkog slikara Giovannija Battiste Tiepola (1696.-1770.).

Nemački Autobahn je najstarija mreža autoputeva na svetu (prvi deo je završen 1932.), kao i jedna od najgušćih(12.000km za zemlju od 357.021km²). To je ujedno jedina mreža u Evropi koja nema opšte ograničenje brzine.

Dva najveća svetska sata sa kukavicom su smeštena u Schonach im Schwarzwald, Baden-Württemberg. Jedna kukavica ima gotovo pet metara i teska je 150kg.

Više od 300 bunkera i stotine kilometara podzemnih tunela izgrađenih tokom nacističke ere i dalje postoji pod modernim Berlinom – iako je sve to uglavnom nedostupno zbog odrona i poplava vode.

Ekonomija

BASF

Od 2003., Nemačka je najveći svjetski izvoznik robe sa 1,016 triliona (trilion=1000 milijardi) dolara izvoza u 2005. 10,1% svetskog izvoza otpada na Nemačku.

Nemačka je drugi po redu svetski proizvođač automobila (nakon Japana) te motornih vozila uopste (iza SAD-a).

Nemačka kompanija BASF (Badische Anilin- und soda Fabrik) je druga po veličini hemijska fabrika u svetu, zapošljava nekih 87.000 ljudi u 160 filijala i u zajedničkim ulaganjima u 41 zemlji.

Nemačka je zauzela prema Godišnjaku svetske konkurentnosti prvo mesto po patentima i autorskim pravima.

Nakon jedne od najviših stopa nezaposlenosti u Evropi (12% u 2006.), Nemačka sada ima jednu od najnižih (5,4% u 2012).

Počevši od 2006., Nemačka ima najvišu stopu poreza na dobit u Europi, blizu 40%.

Najveća železnička stanica u Evropi otvorena je u Berlinu 2006.

Evropska Centralna Banka nalazi se u Frankfurtu am Main u Nemačkoj.

Frankfurt International Airport drži svetski rekord po broju međunarodnih letova.

Lufthansa, sa sedištem u Frankfurtu, je najveća svetska avionska kompanija, u smislu prevezenih putnika na međunarodnim linijama, a najveća je u Evropi po veličini flote, putničkim kilometrima i teretnim kilometrima.

DELAG (Deutsche Luftschiffahrts – Aktiengesellschaft, u prevodu kao „Nemačka vazduhoplovna transportna korporacija“) bio je prvi svjetski vazduhoplovna prevoznik. Osnovana je 16. novembra 1909. u Frankfurtu.

Najveća robna kuća u kontinentalnoj Europi je KaDeWe (Kaufhaus des Westens) u Berlinu, sa više od 60.000 kvadratnih metara poslovnog prostora .

(Izvor: EUpedija – Prevod i obrada: Spook)

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор