U Minhenu je održan sajam pametne automatizacije i robotike „Automatika 2022.“, vodeća međunarodna izložba iz ove oblasti, čija je misija na globalnom nivou promocija istraživanja, razvoja, upotrebe i međunarodne saradnje u oblasti robotike.
Minhenski sajam posetio je i srpski ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović, koji se tom prilikom sastao sa Miltonom Gerijem i Marinom Bil, predsednikom i potpredsednicom Međunarodne federacije za robotiku (IFR).
– Srbija želi da svoj inovacioni ekosistem usmeri ka robotici i robotskim tehnologijama. U te svrhe ciljano alociramo značajne resurse u obimu koji će ubrzano produkovati vidljive i merljive rezultate, i najvažnije, da inovacije u oblasti robotike dovedemo u režim tesne interakcije sa industrijom – rekao je Popović, a prenosi agencija Tanjug.
On je istakao da je u tom procesu ključna komponenta inovacija znanja i izgradnja kompetencija. Kako je ukazao, Srbija je odlučna da uloži mnogo u razvoj robotike kako bi postala regionalni lider u toj oblasti.
– Uspostavljanje tesnih veza između globalnih lidera u industrijskoj automatizaciji i malih i srednjih preduzeća u Srbiji jedan je od prioritetnih ciljeva daljeg razvoja srpske privrede. Ovi vidovi kooperacije omogućiće srpskim inženjerima da ovladaju najsavremenijim tehnološkim dostignućima i da kroz proces transfera znanja i tehnologije, suštinski unaprede proizvodne tehnologije u srpskim fabrikama – poručio je Popović i dodao da je danas nemoguće biti globalno konkurentan ukoliko na proizvodnim linijama nema robota.
U okviru ovogodišnjeg minhenskog Sajma pametne automatizacije i robotike predstavljena su najsavremenija rešenja industrijske i uslužne robotike‚ inteligentnih proizvodnih sistema i srodnih industrijskih tehnologija.
Automatika 2022. okupila je najveća imena svetske robotike, poput kompanija ABB, KUKA, Fanuc, Yaskawa, kao i neke od vodećih evropskih univerziteta i instituta, kao što su nemački Fraunhofer institut, Tehnički univerzitet iz Beča ili vodeći namački institut specijalizovan za robotiku i mehatroniku – čuveni DLR.
Оставите одговор