Cene zakupa nekretnina u Beogradu rastu iz dana u dan i trenutno dostižu sumanute brojke. Razlog preteranih kirija koje mesečno za velike stanove prelaze i 3.000 eura je neobično veliki broj stranih imućnih biznismena koji su za luksuz i komfor spremni da plate astronomske sume.
Od februara do kraja jula ove godine, samo je novih privrednih društava sa ruskim većinskim vlasništvom registrovano 459, dok se više od 1.000 Rusa registrovalo kao preduzetnici. Pored puno ruskih IT kompanija koje su napravile tektonske poremećaje na tržištu nekretnina u našoj zemlji, poslednjih nekoliko meseci u Beogradu se mogu sresti i Indijci, Turci, Slovenci i Nemci, pišu Večernje novosti.
Stručnjaci iz oblasti nekretnina podvlače da je razlog mali broj raspoloživih stanova, nedovoljna gradnja, a povećana potražnja. Prema rečima procenitelja Milića Đokovića iz Klastera nekretnina, bogata klasa uglavnom iznajmljuje velike stanove u užem centru i novom biznis distriktu na Novom Beogradu.
– U centru grada trosobni stanovi su preko 1.000 eura mesečno, a slično je i na Novom Beogradu, od 800 do 1.000 eura. To su uglavnom kompanije u oblasti informacionih tehnologija, konsultantskih usluga, trgovine i slično. Oni sve više se iznajmljuju luksuzne kuće koje često koriste kao mesto i za život i za rad. Isplativije im je da zakupe veliki stan i plate mesečnu kiriju, nego da najme stan na dan, što ih košta od 50 do 70 eura dnevno – objašnjava Đoković.
Vlasnica agencije za nekretnine Katarina Lazarević kaže da se od pandemije korona virusa mnogo toga izmenilo. Rad od kuće, koji je zaživeo i posle pandemije, doveo je, kako kaže, do toga da mnoge kompanije, naročito iz oblasti IT tehnologija, mogu da izaberu najisplativije mesto odakle će da se bave svojim poslom.
– U užem centru grada više ne može da se zakupi stan za 200 do 300 eura, a najjeftiniji su od 400 do 600. Oni od 50 do 60 kvadrata sada koštaju 700 do 900, veći od 1.200 do 2.500, a kuće i veliki stanovi sa dva garažna mesta i do 3.000 eura mesečno. Sumanuti skok cena dešava se zbog velike potražnje a male ponude. Nažalost, iako tako ne izgleda, mnogo je manja ponuda i malo je raspoloživih nekretnina, nego što je potreba na tržištu. Nemamo dovoljno izgrađenih stanova, a u prestonici ih najviše nedostaje sa manjim kvadraturama, koje najveći broj ljudi može da plati – kaže Lazarevićeva.
U ukupnoj vrednosti tržišta nekretnina u Srbiji kapital stranih državljana učestvuje sa svega tri posto. Milić Đoković kaže da je to zato što se stranci teško odlučuju za kupovinu. Što se tiče zakonskih mogućnosti da stranci kupuju nekretnine u našoj zemlji, na bazi reciprociteta postoji takva mogućnost za one držljavane u čijim zemljama Srbi takođe mogu da kupe nepokretnost.
Prema rečima Georgi Genova iz Udruženja hotelijera i restoratera Srbije, popunjenost hotela u prestonici veća je nego godinama unazad. Kako kaže, od 124 hotela u glavnom gradu, 80 ih je u užem centru grada, a prosečna popunjenost iznosi oko 70 posto, dok je kod onih na boljim lokacijama i preko 80 posto.
– Čitava Srbija, ne samo Beograd, beleži porast broja gostiju iz sveta. Najviše ih je iz Rusije, Ukrajine, Turske i Nemačke, kao i iz zemalja iz okruženja. Ima ih koji ovde borave zbog turizma, ali i zbog posla. Cena noćenja po sobi u beogradskim hotelima je od 40 do 300 eura, što je mnogo pristupačnije nego u većini drugih zemalja – kaže Genov.
Оставите одговор