Nemački plan za veću otpornost Eurozone

Kako bi se eurozona učinila otpornijom na buduće ekonomske šokove, Nemačka predlaže uspostavljanje sistema osiguranja za slučaj nezaposlenosti na nivou cele Evropske unije.

Nemački ministar finansija Olaf Šulc je ovaj predlog obrazložio u intervjuu za list „Špigel“, a u sklopu je nastojanja Nemačke i Francuske da definišu paket reformi EU uoči samita evropskih lidera kasnije ovog meseca, navodi agencija „Rojters“.

Ukoliko bi se jedna članica eurozone suočila sa ekonomskom krizom koja bi dovela do velikog gubitka radnih mesta, ili sa teškim teretom za njen sistem socijalne bezbednosti, ta zemlja bi mogla da pozajmi sredstva iz zajedničkog osiguravajućeg fonda Unije.

– Kada izađe iz recesije, ta zemlja bi vratila sredstva koja je pozajmila iz fonda. Istovremeno, naše zemlje bi trebalo da učine napore kako bi njihove mreže osiguranja bile što spremnije za krizu. Uvođenje osiguranja za slučaj nezaposlenosti u nacionalne sisteme, učinilo bi stabilnijom celokupnu eurozonu – objasnio je Šulc.

Po njegovim rečima, sa ovom novom šemom Nemačka ne bi ušla u rizik, već bi imala koristi, jer bi rezerve federale agencije za zapošljavanje ostale netaknute, a nikakvi dugovi ne bi postali zajednički.

– Taj korak bi ojačao finansijsku stabilnost eurozone kao celine, a ne bi naškodio nemačkom sistemu osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Slično stvari funkcionišu u SAD. Tamo pojedinačne države finansiraju fond za osiguranje u slučaju nezaposlenosti, ali sredstva uplaćuju u federalni fond. U kriznim vremenima, mogu da pozajme novac odatle kako bi bolje podelile teret, bez ulaženja u probleme – rekao je Šulc.

On je podsetio na iskustva Nemačke na tržištu rada stečena tokom finansijske krize 2008, kada je vlada sprečila masovno gašenje radnih mesta pomoću državnog programa subvencija i finansiranja smanjenog broja radnih sati (takozvana Kurcabajt šema).

– Zašto to iskustvo ne bi primenili na eurozonu? Potrebni su nam novi elementi zasnovani na solidarnosti u eurozoni, kao i uvođenje poreza na finansijske transakcije, koji bi se slivao u budžet EU. Brisel bi te prihode mogao da koristi za finansiranje razvojnih aktivnosti – zaključio je nemački ministar, uz ocenu da je sada „povoljan trenutak za takve projekte“.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор