Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), za 11 meseci 2022. godine priliv po osnovu doznaka iz inostranstva povećao se za više od 40%, dostigavši ukupno 4,622 milijarde eura, što je za 41,4% više u odnosu na priliv iz 2021. godine od 3,269 milijardi.
Veći priliv novca iz dijaspore registrovala je i Svetska banka, a u NBS objašnjavaju da doznake obično imaju kontraciklični karakter, što bi značilo da u periodima povećane globalne neizvesnosti i geopolitičkih tenzija najčešće dolazi do njihovog rasta. Pored toga, i rast globalne inflacije tokom 2022. je doveo do nominalnog povećanja svih ključnih makroekonomskih pokazatelja, a na tokove novca delom su uticale i migracije stanovništva usled rata u Ukrajini.
– Kada se pogledaju podaci za prva tri tromesečja 2022, što je poslednji raspoloživi podatak, priliv doznaka je povećan iz skoro svih zemalja, pri čemu je najveći doprinos rastu potekao iz Nemačke, Švajcarske i Austrije, odnosno iz zemalja iz kojih tradicionalno stiže i najveći deo doznaka – navode u srpskoj centralnoj banci, a prenosi Politika.
Ekonomista Vladimir Grečić kaže da su uzroci porasta priliva doznaka brojni, a jedan od njih je i znatan napredak Srbije u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), o čemu svedoči dinamičan rast učešća ovog sektora u ukupnoj vrednosti srpskog izvoza.
– Povećan je broj digitalnih nomada koji su našli i nalaze bolje mesto za rad u Srbiji nego što je u nekim drugim zemljama, naročito nakon početka krize i rata u Ukrajini. Povećan je i broj digitalnih pečalbara, tačnije srpskih IKT stručnjaka koji rade za inostrane poslodavce. Turbulencija izazvana kovid pandemijom dovela je i do promena uslova za rad naših radnika migranata u inostranstvu, a i do promene potreba njihovih porodica u Srbiji, što je rezultiralo povećanjem transfera ušteđenog novca – kaže Grečić.
Stručnjaci Svetske banke procenjuju da su se doznake iz dijaspore u Srbiju povećale u 2022. za 17,5%, do nivoa od 5,4 milijarde dolara, što je približno rekordnom povećanju iz 2021. od 18,8%. U odnosu na bruto domaći proizvod Srbije (BDP) to povećanje iznosi 8,6%.
Iz Svetske banke pojašnjavaju da je na tokove doznaka u regione u razvoju uticalo nekoliko faktora tokom 2022. godine. Pre svega, ponovno otvaranje ekonomija imigracionih zemalja nakon povlačenja pandemije podržalo je zapošljavanje migranata i njihovu sposobnost da nastave da pomažu svojim porodicama u matičnim zemljama. S druge strane, rastuće cene negativno su uticale na stvarne prihode migranata.
U globalu, prosečna cena slanja 200 dolara USD iz inostranstva ostala je ista kao i u prethodnoj godini, a to je u proseku 6% u drugom tromesečju 2022, što je dvostruko više od cilja održivog razvoj od 3%, navodi Politika.
Оставите одговор