Zanatske škole u Srbiji nema ko da pohađa

Varioc

Situacija u srpskim školama je takva da bi uskoro mogli potpuno da ostanemo bez obućara, stolara, automehaničara, vodoinstalatera, mašinbravara, tesara, armirača… Ove školske godine majstorske smerove upisalo je nikad manje đaka, a na smeru za obućara nema ni jednog učenika, prenose „24 sata“.

Želje svršenih osnovaca svode se na gimnazije, ekonomske, pravne i medicinske škole, a takvi smerovi uglavnom se popune već tokom prvog upisnog roka, dok su mašinske, građevinske, poljoprivredne i tekstilne škole sada poluprazne.

– Negde oko 350 odeljenja ostalo je ove godine bez đaka, a procene kažu da je 100 srednjih stručnih škola u Srbiji pred gašenjem. Zaposleni u tim školama bukvalno su pušteni niz vodu. Da stvar bude jođ gora, ovo nije problem od juče, ali Ministarstvo prosvete već godinama ništa ne preduzima da promoviše i ojača stručne škole. Zanimanja koja bi našoj državi trebalo da budu od krucijalnog značaja, kao što su poljoprivreda, prehrambena industrija i građevinarstvo, u obrazovanju su na poslednjem mestu. Postavljaju se pitanja da li će Srbija uskoro biti prinuđena da uvozi majstore, kao i da li nam se više isplati da školujemo sopstvene majstore ili da duplo skuplje plaćamo strane – priča Milorad Antić, predsednik „Foruma srednjih stručnih škola“.

Situacija je krajnje kritična, jer za tesara, na primer, ove godine želi da uči ukupno troje đaka, za zidara i stolara po devetoro, a za armirača svega petoro. Mnoge srednje stručne škole nisu uspele da popune ni trećinu svojih kapaciteta. Nekad popularna beogradska škola „Tehnoart“ je na smerovima za mašinstvo i obradu metala od ukupno 120 mesta, popunila svega 38. Tehnička škola „Mileva Marić Ajnštajn“ u Novom Sadu beleži nešto bolju statistiku sa 185 upisanih đaka u odnosu na 344 slobodna mesta.

Rešenje u ovakvoj situaciji, navodi Antić, daju primeri iz razvijenijih zemalja, kao što je Austrija. Ne koštaju mnogo, a vrede.

– Na primer, treba spojiti srodna zanimanja, tako da đak istovremeno može da se školuje za bravara i varioca ili za pekara i poslastičara. Naravno, uz to je neophodno i daleko više poboljšati praktičnu nastavu, jer drugačije ne možemo popularisati majstorska zanimanja – zaključuje Antić.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор