U Nemačkoj se sve teže dolazi do stana. Ponuda nekretnina je nedovoljna, kirije su sve veće, a prosečan mesečni neto dohodak po glavi stanovnika iznosi svega 2.165 eura, što više nije dovoljno za iznajmljivanje solidnog stana, piše Dojče vele.
Lep stan u dobrom kraju Berlina sebi mogu da priušte samo imućni. Na jednom portalu u ponudi je četvorosoban stan u četvrti Šarlotenburg, od 182 kvadratna metra, namešten, po ceni od 8.190 eura mesečno, plus troškovi režije.
Posmatrano s druge strane, stan od 69 kvadrata u istočnom predgrađu Berlina izdaje se za 725 eura, na šestom je spratu, bez lifta. Gazda za njega traži „sportsku porodicu“ koja „voli da majstoriše“, budući da ovaj stan treba i renovirati.
Nemačka je tradicionalno „podstanarska zemlja“, u kojoj obično oko trećine prihoda ide na kiriju, ali ukoliko se iznajmljuje novi stan, onda je to i više. Kvota vlasništva stambenog prostora u Evropi iznosi prosečno 70 posto, dok je u Nemačkoj tek 46 posto. U velikim gradovima taj procenat je i manji – u Hamburgu oko 22 posto, a u Berlinu samo 14 posto.
Cene nekretnina rastu širom sveta. Prema istraživanju Instituta Ifo i Instituta za švajcarsku ekonomsku politiku, u narednih 10 godina može se računati sa godišnjim rastom cena gradnje od 9 posto, dok se za Nemačku predviđa 7 posto. Ako se u obzir uzmu i povećanja kamata za stambene kredite, kupovin sopstvenog stana ili kuće čini se nemogućom.
Institut za sistemsko istraživanje „Eduard Pestel“ navodi da Nemačkom tržištu trenutno nedostaje 700.000 stanova, naročito u jeftinijem segmentu. S tim u vezi, Nemačka vlada je najavila gradnju 400.000 stanova godišnje, ali je ove godine izgrađeno jedva nešto više od zacrtane polovine. Institut za istraživanje makroekonomije i konjukture, koji je blizak sindikatima, predviđa da će sledeće godine taj broj dodatno opasti.
Aktuelni rat u Ukrajini i inflacija povećali su troškove izgradnje, pa stručnjaci smatraju da je naprosto nemoguće graditi za manje od 5.000 eura po kvadratu, budući da nema dovoljno stručne radne snage i građevinskih materijala, zbog čega se na gradilištima obustavljaju radovi.
Za sve manje stambenog prostora po prihvatljivim cenama konkuriše sve veći broj ljudi. Oko četvrtine izbeglica, pristiglih u zemlju 2015. i 2016. godine, još uvek živi u državnim prihvatilištima jer sve do danas nisu mogle da pronađu stan za sebe. Uz to, prošle godine je u Nemačku stiglo još milion ukrajinskih izbeglica, a prema procenama, ove godine će stići još 300.000 podnosilaca zahteva za politički azil.
Оставите одговор