Srbija i dalje izvozi velike količine elektro-otpada

I pored toga što u imamo šest reciklažnih fabrika čiji kapaciteti nisu popunjeni, Srbija generalno nema dovoljno reciklažnih postrojenja, pa se velike količine elektronskog i električnog otpada i dalje izvoze iz naše zemlje, prenosi RTS.

Elektronski i električni otpad najbrže je rastući otpad u celom svetu, sa stopom rasta od 5% godišnje. U svetu se godišnje baci više od 50 miliona tona elektronskog otpada, od čega se reciklira samo petina.

Prema rečima Marije Pivnevi iz E-reciklaže, u Srbiji se elektronski i električni otpad sortira i odvozi u reciklažne centre gde se reciklira najmodernijim tehnologijama koje trenutno postoje u svetu. E-reciklaža godišnje preradi od 15.000 do 20.000 tona tog otpada, koji je inače opasan jer sadrži veliki broj različitih supstanci od kojih su mnoge kancerogene.

– Građani imaju stimulaciju da se bave zaštitom životne sredine i da predaju svoj otpad operaterima. Ne samo što im obezbeđujemo besplatan odvoz sa njihovih lokacija nego im dajemo i određenu novčanu nadoknadu u vidu vaučera koje mogu da iskoriste u radnjama naših partnera sa kojima imamo potpisane ugovore. Mislim da su građani polako počeli da shvataju važnost ove industrije i kao što vidite na ulicama teško da sada možete da nađete neki frižider ili veš mašinu koja stoji nezbrinuta – kaže Pivnevi.

Reciklažom računara od 30 kilograma može se dobiti novih 25 kilograma sirovine. Stručnjaci se slažu da građane treba stimulisati kako bi se povećala količina prikupljenog otpada i od njega zaštitila životna sredina. Predlog je da se u svakoj opštini otvori centar za sakupljanje te vrste otpada, da se građanima omogući da mogu da vraćaju stare električne uređaje, da se unapredi mobilno sakupljanje otpada i redovno organizuju mesečne akcije sakupljanja.

– Sve količine koje se recikliraju predmet su podsticaja koje država daje operaterima otpada, pre svega iz naknade koja se plaća kada se ovi proizvodi plasiraju na tržište Srbije. Međutim, treba poraditi na sakupljanju. Depozitni sistem jeste jedan od rešenja i Republika Srbija će najverovatnije ići u tom pravcu, ali jako je bitno da u ovom sektoru nedostaje taj segment reciklaže i bez podizanja reciklažne industrije ceo sistem i dalje neće raditi kako treba – napominje Slobodan Krstović iz NALED-a.

On je objasnio da je neophodno podići svest građana o značaju reciklaže i zaštiti životne sredine, a da je veoma bitno da se to sprovodi u javnim i edukativnim institucijama, u školama i na fakultetima, a i mediji u tom procesu imaju veliki značaj jer treba da podignu ovu temu na jedan viši nivo. Sem toga, kako je istakao, bez stimulansa i zakonskih propisa o odlaganju otpada, reciklaža u Srbiji neće imati svetliju budućnost.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор