Prvomajski radnički protesti u Nemačkoj i Srbiji

Pod sloganom: „Naši poslovi pre vaših profita“, više od 366.000 ljudi okupilo se juče širom Nemačke na oko 450 tradicionalnih prvomajskih radničkih protesta i događaja posvećenih borbi za radnička prava i bolje uslove rada.

Prema navodima Saveza nemačkih sindikata (DGB), njihov glavni događaj bio je organizovan u Kemnicu, pod sloganom “Ustanite za nas”, a osnovni zahtevi ovog protesta bili su sigurna radna mesta, dobri uslovi rada i pravedne plate, preneli su nemački mediji.

U prvomajskim demonstracijama organizovanim u nemačkoj prestonici Berlinu, okupilo se više od 12.000 ljudi kako bi se založilo za prava radnika. Jedan od učesnika ovog protesta je rekao da obični radnici neće plaćati za neuspehe političara ili pogrešne poslovne procene.

Gradske vlasti Berlina su saopštile da je više od 5.000 policajaca bilo angažovano na održavanju reda, a pridružili su im se i policajci iz još 13 saveznih nemačkih pokrajina. Prema medijskim izvještajima, demonstracije su protekle mirno.

U srpskoj prestonici juče su sindikati “Sloga” i Radnička partija položili venac na spomenik Dimitriju Tucoviću i najavili dalja politička delovanja. Istovremeno je Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) organizovala skup u Knez Mihailovoj ulici, dok je protest Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) održan na Trgu Nikole Pašića uz čitanje Prvomajskog proglasa, a zatim je usledila i šetnja do Trga Slavija, gde je održan i protestni skup Ujedinjenih granskih sindikata (UGS) „Nezavisnost“.

Obraćajući se okupljenima, predsednica ASNS Ranka Savić je ukazala da prodavnice ne bi morale da rade 1. maja, niti nedeljom, te poručila da u Srbiji dominira praksa radničke podređenosti profitu, dok se Zakon o radu primenjuje selektivno. Ona je istakla da izražavanje drugačijeg mišljenja i učešće na protestima van radnog vremena može dovesti do otkaza, premeštanja na lošije radno mesto ili sankcija, dok zapošljavanje i profesionalno napredovanje u Srbiji zavise od pristupanja vladajućoj partiji.

Savićeva je podsetila i na aktuelan talas otpuštanja radnika na jugu Srbije, koji je, prema zvaničnim podacima bez posla ostavio oko 5.000 ljudi, dok ta brojka, prema njenim procenama, dostiže i čitavih 10.000, uključujući i kompanije „Drekslmajer“ iz Niša i „Leoni“.

Izveštaj Fondacije Centar za demokratiju iz 2025. godine navodi da tržište rada u Srbiji karakterišu stabilizacija zaposlenosti, strukturne promene, nepovoljna struktura nezaposlenosti i ograničen rast realnih plata. Poseban problem predstavlja manjak radne snage zbog odlaska radnika u EU i svet, naročito u trgovini, proizvodnji, uslužnim delatnostima i zanatima, dok su zidari, mehaničari, autolimari, frizeri i pekari deficitarna zanimanja.

S obzirom na to da u Srbiji trenutno radi više od 100.000 stranih radnika, koji su često izloženi eksploataciji u smislu neisplaćenih plata, rada bez ugovora, prekovremenog rada bez naknade i neadekvatnog smeštaja, ASNS je usvojio Deklaraciju o pravima stranih radnika i poslao je vladi Srbije, ističući potrebu za izjednačavanjem njihovih prava sa pravima domaćih radnika.

Inicijativa A11 je istakla da radnici u Srbiji i dalje rade u nezavidnim uslovima, često u strahu za svoja prava. Problemi se beleže u javnim preduzećima i fabrikama, dok inspekcije ne funkcionišu dovoljno efikasno. Nedavno su zabeleženi smrtni slučajevi i povrede radnika u fabrikama i na gradilištima, podsećaju iz inicijative i upozoravaju da su neki strani radnici koji su protestovali protiv nepoštovanja prava bili deportovani.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор