Deset toplana u Srbiji prelazi na biomasu

Deset toplana u Srbiji prestaće da koristi fosilna goriva, umesto kojih će koristiti biomasu, zahvaljući programu pomoći Nemačke i Švajcarske, najavljeno je iz Nemačke organizacije za međunarodnu tehničku saradnju (GIZ).

Reč je o realizaciji dela projekta „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“, vrednog 27 miliona eura, od čega je 20 miliona eura iz kredita Nemačke razvojne banke (KfW), 2 miliona je bespovratna pomoć te banke, dok je još 5 miliona eura pomoći obezbedila Vlada Švajcarske.

– Prelazak toplana na korišćenje biomase ima višestruku korist za održivi razvoj lokalnih zajednica. Kupovinom lokalnog energenta, u ovom slučaju biomase, novac ostaje na lokalu, a u lancu snadbevanja i korišćenja stvaraju se mogućnosti za nova radna mesta. Istovremeno, znatno se smanjuje zagađenje životne sredine – objasnio je Rajner Šelhas (Rainer Schellhaas), stručni savetnik na projektu nemačko-srpske razvojne saradnje.

U okviru ove saradnje do sada su u Srbiji realizovana dva projekta u oblasti razvoja održivog tržišta bioenergije. Prvi se ticao prelaska na biomasu kotlarnice koja u Priboju greje školu, vrtić, dom zdravlja, kulturni centar i opštinsku upravu, a realizovan je novcem lokalne samouprave uz tehničku podršku GIZ-a.

Opština Priboj jedna je od 10 u Srbiji koje su prošle godine potpisale ugovor o realizaciji projekta prelaska gradskih toplana sa korišćenja fosilnih goriva na biomasu, za šta je određen rok do 2019. godine.

– Cilj nam je da kroz ove projekte učinimo primetan i važan korak ka unapređenju održivosti lokalne zajednice, u kojoj ćemo se oslanjati na sopstvene resurse i tako stvoriti neophodne preduslove za otvaranje novih radnih mesta, uz istovremeno smanjenje zavisnosti od uvoznih energenata i emisije štetnih gasova – poručio je Saša Vasilić, zamenik predsednika opštine Priboj i predsednik Radne grupe za biomasu zlatiborske oblasti.

Održivo korišćenje bioenergije znatno doprinosi ruralnom razvoju i smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte. Stoga države Evropske unije intenzivno investiraju u obnovljive izvore energije, a posebno u šumsku biomasu, ističu u GIZ-u i podsećaju da se Srbija obavezala da do 2020. godine poveća udeo energije iz obnovljivih izvora, od kojih je jedan i biomasa, na 27 procenata ukupne potrošnje.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор