Računi za komunalne usluge, koji se do 80 posto odnose na troškove grejanja, bili bi prepolovljeni. Sa druge strane, Srbija više ne bi rasipala energiju, već bi mogla i da je izvozi, pišu „Večernje novosti“.
Kako kažu u Ministarstvu energetike, oko 6,37 milijardi eura potrebno je uložiti u stambeni, a oko 2,4 milijarde eura u javno komunalni sektor. Procenjene uštede investitora i korisnika bile bi oko 1,1 milijarda na godišnjem nivou, pa bi se ova investicija otplatila za oko osam godina. Predviđena godišnja ušteda za javni sektor mogla bi biti oko 123,4 miliona eura, od čega 52 miliona od javnih zgrada, 43,1 milion od zgrada za obrazovanje i 28,3 miliona eura od bolnica.
U Ministarstvu energetike kažu da je u gradskim sredinama prosečna potrošnja toplotne energije u većini zgrada veća čak dva do tri puta nego u novim objektima, dok stanovi građeni u vreme sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, u periodu najbržeg rasta stambenog fonda, predstavljaju najveće potrošače energije. Ove zgrade su građene sa neadekvatnom termoizolacijom ili bez nje, pa danas predstavljaju najveći problem, jer se gotovo 30 posto toplote bukvalno baca „kroz prozor“.
– Prema Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije, prosečna specifična finalna potrošnja energije za grejanje i pripremu sanitarne tople vode u Srbiji, procenjuje se na oko 220 kilovolti po metru kvadratnom, što je mnogo više od evropskog proseka. S obzirom da grejanje čini 61 posto potrošnje energije u zgradama, veliki deo potencijalnih ušteda postigao bi se unapređenjem termičkog omotača, odnosno smanjenjem gubitaka toplote. Uopšteno gledano, energetska sanacija postojećih zgrada značila bi potencijalnu uštedu od oko 16 posto potrošnje finalne energije – objašnjavaju u Ministarstvu energetike.
U Ministarstvu građevinarstva navode kako su izdali oko 200 rešenja firmama ovlašćenim za izdavanje energetskih pasoša, međutim ne raspolažu podacima koliko je ukupno zgrada dobilo do sada pasoš. Kako naglašavaju, svi investitori koji su od 30. septembra 2012. godine podneli zahtev za građevinsku dozvolu, morali su da prilože eleborat o energetskoj efikasnosti, a ukoliko su u međuvremenu i završili objekte, onda su morali da pribave energetski pasoš pre upotrebne dozvole.
– U Srbiji ima oko 3,3 miliona stambenih jedinica. Ako bi se u energetsku efikasnost svake, uložilo oko 2.500 eura, to bi bilo nešto više od osam milijardi. Ovo je ogromna investicija od koje bi imali korist ne samo građani, već bi to pokrenulo i mala i srednja preduzeća – kaže Goran Rodić, potpredsednik Građevinsko industrijske komore.
Građani i lokalne samouprave mogli su da konkurišu za subvencionisane kredite iz budžetskog fonda za energetsku efikasnost, u kome se ove godine našlo 300 miliona dinara. Prvi ovogodišnji Javni poziv Ministarstva energetike za opštine je trajao od 1. do 20. februara, a što se domaćinstava tiče, predviđeno je da banke do 10. aprila pozovu građane da podnesu potrebnu dokumentaciju za korišćenje subvencionisanih kredita za energetsku efikasnost. U Ministarstvu energetike smatraju da će kamate na kredite za podizanje energetske efikasnosti, u kojima će svojim sredstvim učestvovati i Ministarstvo energetike, biti povoljnije nego što su to kamate na komercijalne kredite.
Оставите одговор