Srbija očekuje rekordne prinose useva

made-in-germany-rs-c-kombajn

Stručnjaci procenjuju da ovogodišnje učestale, obilne kiše u Srbiji nisu uspele da unište poljoprivredne useve čiji će prinos, po svemu sudeći, biti iznad očekivanja. Rod pšenice ove godine bio je nešto manji nego prošle, ali se zato očekuju rekordni prinosi kukuruza, suncokreta i šećerne repe. Ukupan ovogodišnji rod dostići će nivo od čak sedam miliona tona, od čega će najmanje tri otići za izvoz, pišu „Večernje novosti“.

Prosečan rod žita, nakon završene žetve, bio je 4,2 tone po hektaru. Sa naših njiva ukupno je sakupljeno 2,3 miliona tona ove poljoprivredne kulture, što će biti sasvim dovoljno da podmiri domaće potrebe, a pšenice će biti i za izvoz. Međutim, stručnjaci se slažu da ove godine niko ne može da obraduje poljoprivrednike sa otkupnim cenama, jer na međunarodnom tržištu one stalno padaju.

Vukosav Saković, direktor Udruženja „Žita Srbije“ ističe da silazni trend cena nije završen, pa je sigurno da cena žita, kukuruza i suncokreta ratarima neće odgovarati. Kako priča, u pljoprivrednoj proizvodnji postoje ciklusi gde obično tri godine budu odlične, a dve manje dobre.

– Tri dobre godine smo prošli, sada nam je dve ostalo da izdržimo. Rod pšenice je manji nego lane, ali to je normalno, jer je prethodna godina bila rekordna po rodu. Nama je potrebno oko 1,5 miliona tona, a ostatak će biti ponuđen na međunarodnom tržištu. Međutim, viškove imaju i Mađarska, Rumunija i Bugarska, a Srbija je mali izvoznik žita i tek se probijamo na svetskom tržištu. Naši najveći kupci su zemlje u okruženju, ali je konkurencija oštra i nije lako prodati – priča Saković.

Ove godine se, za razliku od žita, očekuju prinosi kukuruza kakvi se nisu pamtili u poslednje dve decenije. Zbog toga će Srbija veliki deo prinosa plasirati na međunarodno tržište. Saković kaže da ovogodišnji rod ne može da ugrozi ni nastavak dosadašnjih vremenskih prilika.

– Prinosi kukuruza mogu biti i veći od sedam miliona tona, a očekuje se da će više od tri miliona tona biti za izvoz. Tu količinu do sada nikada nismo uspeli da prodamo. Najviše smo do sada izvezli 2,5 miliona tona ove žitarice, uglavnm u Južnu Koreju, Vijetnam, Španiju, Grčku, Nemačku i Holandiju. Oštra je konkurencija zbog Ukrajine i Rusije, a pozicija na tržištu malo je narušena pojavom veće koncentracije aflatoksina u našem kukuruzu. Time je pošteno uzdrmano domaće tržište, a delom nam je zatvoreno i međunarodno tržište. Trenutno se intenzivno trudimo da nas skinu sa svih lista posebnih provera zbog prisustva aflatoksina – objašnjava Saković.

Po njegovom mišljenju, ove godine ne postoji bojazan od pojave aflatoksina, ali pre berbe svakako treba kontrolisati rod. Kako kaže, posebno se preporučuje da kukuruz bude sušen pre ulaska u silose, jer to zaustavlja razvoj bilo kakvih toksina. Ove godine ćemo imati problem i sa skladištenjem kukuruza, smatra Saković, jer izvoz pšenice ide nešto sporije nego što se očekivalo, a pre kukuruza, u silose stižu i suncokret i soja.

– Ovo će biti dobra godina i za soju, koja ima i dobru cenu na međunarodnom tržištu. Mi ne proizvodimo genetski modifikovanu soju i to je naša prednost. Imamo sigurne kupce i sve što bude izvan naših potreba biće prodato. Interesovanje za našu soju postoji i kod japanskih trgovaca, ali je transport veliki problem. Za sada su nam sigurni kupci neke zemlje Evropske unije, Hrvatska i Bosna i Hercegovina – navodi Saković i dodaje da smo prošle godine imali i rekordan rod suncokreta.

Stručnjaci kažu da ove godine suncokret za sada dobro izgleda, ali mu je potreban jedan suv i topao period, jer je sada u fazi kada ulazi u punu zrelost. Saković objašnjava da kišni dani suncokretu mogu da nanesu određenu štetu.

– Prošle godine smo imali više od 600.000 tona suncokreta, od čega je 129.000 tona bilo za izvoz. Očekujemo da ove godine zadržimo istu količinu što se izvoza tiče, kao i da naše uljare rade punim kapacitetima. Najveći kupac našeg suncokreta je jedna velika mađarska kompanija, a nešto kupuju i uljare u Brčkom.

Poslednjih godina u Srbiji je sve više poljoprivrednika koji se odlučuju da uzgoj žitarica zamene šećernom repom. Ova industrijska biljka trenutno na njivama izgleda dobro, pa se i kod nje ove godine očekuju vrhunski prinosi. Šećerna repa jedan je od retkih ratarskih proizvoda gde se cena zna u napred, što predstavlja, kako kaže Saković, stimulans za ratare da seju više ove poljoprivredne kulture.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор