Kakva su prava nemačkih radnika

made-in-germany-rs-zakon-cekic

Prava i obaveze radnika u Nemačkoj u odnosu na poslodavce regulisani su obimnim zakonima koji često idu u prilog zaposlenima. Međutim, mnoga rešenja su postavljena široko i u praksi zavise od ugovora o radu zaposlenih i tarifnih ugovora sindikata sa udruženjima poslodavaca, prenosi agencija „Beta“.

U slučaju otkaza, kada poslodavac više nema mogućnosti za dalji angažman radnika, postoji zakonska obaveza da se vodi računa o socijalnoj dimenziji, odnosno pre otkaza mora se „napraviti socijalni izbor“ zaposlenih koji njemu podležu. Glavni faktori pri selekciji su dužina rada u firmi, starosna dob zaposlenog, porodična situacija ili činjenica koga sve mora da izdržava, i eventualni invaliditet zaposlenog. Otpuštanje je nezakonito ukoliko postoji mogućnost da radnik nastavi da radi na nekom drugom radnom mestu u firmi. U slučaju ovakvog otkaza, ukoliko je ispoštovana tražena zakonska procedura, otpremnina iznosi polovinu mesečnog prihoda za svaku godinu provedenu u preuduzeću.

U Nemačkoj se kao noćni rad računa rad u vremenu od 23 do 6 časova, a u pekarama od 22 do 05 časova. Plata za ovaj rad, na koju se ne plaća porez kao na normalna primanja, određuje se po složenom sistemu u kojem je, na primer, određeno da se satnica plaća 25 posto od dnevne satnice, za rad u intervalu od 20 do 06, dok dodatak iznosi 40 posto na normalnu satnicu ako se počinje posao posle ponoći. Satnica se uvećava za 50 posto za rad nedeljom, za 125 posto za rad na praznik i za 150 posto za rad na posebne praznike kao što su Badnji dan, Božić i Prvi maj. Izuzev za noćni, za ostali smenski rad nema posebnih plaćanja.

Primanja za vreme godišnjeg odmora ne razlikuju se od normalnih primanja. Poslodavci nisu obavezni da plaćaju regres za godišnji odmor. Tamo gde regres postoji, njegova visina najčešće se utvrđuje tarifnim ugovorom, a razlike su velike u zavisnosti od branše. Na primer, u čeličanama u Severnoj Rajni-Vestfaliji dodatak za godišnji odmor iznosi 110 posto mesečne plate, u hemijskoj industriji na istoku Nemačke 20,5 eura po danu odmora. U branšama u kojima postoje tarifni ugovori, u proseku 60 posto zaposlenih prima dodatak za godišnji odmor, onde gde takvog ugovora nema samo 33 posto. Načelno, regres za odmor nemaju zaposleni u bankarstvu i energetici, kao ni zaposleni u javnim službama.

Na poseban plaćeni godišnji odmor u „vanrednim“ situacijama, zaposleni imaju pravo ukoliko je on određen radnim ugovorom ili tarifnim ugovorom. Za sopstveno ili venčanje dece dobija se jedan dan plaćenog odmora, kao i za zlatnu i srebrnu svadbu roditelja. U slučaju smrti najbližih članova porodice dobijaju se dva dana, a ako je odlazak na sahranu povezan sa dužim putovanjem, moguće je u dogovoru sa poslodavcem dobiti i dodatne slobodne dane.
Zbog bolesti dece roditelji imaju pravo na odsustvo sa posla i do 10 dana godišnje po detetu, a za troje dece maksimalno 25 dana godišnje. Samohrane majke ili očevi dobijaju 20 dana po bolesnom detetu godišnje, a maksimalno 50 dana za troje dece. Poslodavcu se mora dostaviti potvrda dečijeg lekara, a za vreme takvog odsustva sa posla zaposleni ne dobija platu od poslodavca, već naknadu od zdravstvenog osiguranja. Da bi se ova naknada dobila od zdravstvenog osiguranja potrebno je i da obolelo dete ne bude starije od 12 godina, te da u domaćinstvu ne žive osobe koje bi bile u stanju da preuzmu njegovu negu. Naknada iznosi 70 posto bruto plate, a maksimalno 90 posto neto plate zaposlenog.

Sistem zapošljavanja na određeno vreme u Nemačkoj je specifičan. Poslodavci radnike na određeno vreme angažuju preko posebnih firmi koje se bave posredovanjem u zapošljavanju radnika. Radnik radi i prima platu u firmi koja ga je angažovala na određeno vreme, ali je zaposlen u firmi za posredovanje koja je u sastavu posebne branše. Zaposleni na taj način primaju utvrđenu platu na osnovu tarifnog ugovora, čak i ako trenutno nisu angažovani ni u jednoj firmi. Smisao ovog „sekundarnog“ tržišta rada jeste smanjenje nezaposlenosti i omogućavanje ljudima koji su duže bez posla ili su sami prekinuli staž, da se lakše vrate na primarno tržište rada.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор