U Nemačkoj nezaposlenost nastavlja da raste, budući da mnoge industrijske firme planiraju ukidanje radnih mesta, dok se nova radna mesta otvaraju pretežno u sektoru usluga i često su slabije plaćena, piše Dojče vele.
Prema rezultatima istraživanja Instituta nemačke privrede u Kelnu (IW), ove godine će svega 17 posto kompanija povećati broj zaposlenih, a 38 posto njih planira smanjenje radne snage, pri čemu je posebno loša slika u industriji, gde čak 44 posto anketiranih firmi planira otpuštanja, a samo 14 posto nova zapošljavanja. Iz instituta poručuju da ovakvi pokazatelji ukazuju na dalji pad zaposlenosti u industriji i podsećaju da je broj zaposlenih u toj grani privrede do novembra 2024. iznosio oko 7,4 miliona, dok je 2019. bio gotovo 7,8 miliona, što je smanjenje za oko 350.000 radnih mesta.
– Nemačka se nalazi u ekonomskom padu, što sada sve više utiče na tržište rada. Nezaposlenost raste već treću godinu zaredom, s obzirom na to da je od 2017. prosečna stopa nezaposlenosti bila ispod šest posto, prošle godine je porasla na šest posto, a u januaru i februaru ove godine je dostigla 6,4 posto. S obzirom na ekonomsku situaciju i pad privrednog rasta, zaposlenost je i dalje na relativno stabilnom nivou, međutim, to se može pripisati tome što sektor usluga trenutno nadoknađuje gubitke radnih mesta u industriji. Trenutno se različite grane privrede razvijaju izrazito nejednako, a industrija je najviše pogođena krizom, jer tamo gubimo više od 10.000 radnih mesta mesečno – kaže Enco Veber iz Instituta za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu.
U velikim nemačkim kompanijama kao što su ZF, Kontinental, Tisenkrup i Folksvagen u narednim godinama biće ugroženo oko 70.000 radnih mesta, dok kompanije Šeffler, Porše, Boš i Ford takođe planiraju ukidanje na hiljade radnih mesta. Informacije Handelsblata pokazuju da proizvođač auto-delova ZF, drugi po veličini u zemlji, razmatra potpuno odvajanje sektora „Elektrifikovane pogonske tehnologije“ (E-Divizija), što bi pogodilo više od 32.000 radnika, ili svakog petog zaposlenog.
U Nemačkoj industriji opada i nekad hronični nedostatak stručne radne snage, pa je i za visokokvalifikovane radnike sve teže pronaći posao. Istraživanje Ifo instituta pokazuje da je u januaru svega 18 posto industrijskih preduzeća prijavilo manjak stručnjaka, dok je u trećem kvartalu 2022. taj procenat iznosio 44,5 posto. U trećem kvartalu 2022. skoro polovina svih kompanija u Nemačkoj je imala poteškoće u pronalaženju kvalifikovane radne snage, u januaru 2025. taj procenat je pao na 28,3 posto, dok je samo u sektoru usluga ostao iznad proseka sa 35,1 posto. Veber podseća da nove investicije padaju već godinama, zbog čega broj novih preduzeća u industriji i broj novih radnih mesta nikada nije bio niži.
Ipak, postoje i izuzeci kao što je vojna industrija koja sada doživljava procvat usled rastuće paranoje EU od velikog rata sa Rusijom u bliskoj budućnosti. Najveći nemački proizvođač oružja, Rajnmetal, povećao je prihode u prvih devet meseci tekuće poslovne godine za više od 30 procenata, a dve fabrike u kojima se trenutno proizvode komponente za civilna vozila uskoro bi mogle preći na vojnu proizvodnju. U takvoj situaciji vojna industrija kreće da privlači radnike iz posrnule autoindustrije, a neki bivši radnici ZF-a već su pronašli nova radna mesta u namenskim fabrikama.
Međutim, i pored drastičnih finansijskih rezova, industrijski radnici u Nemačkoj i dalje spadaju među bolje plaćene. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u aprilu 2024. zaposleni s punim radnim vremenom mesečno su prosečno zarađivali 4.634 eura bruto, a u industriji za 100 eura više. S druge strane, u uslužnim delatnostima, poput ugostiteljstva ili saobraćajnog sektora, zarade su bile nešto niže, tako da je prosečna bruto plata bila za 30 eura niža od prosečne, a za 130 eura manja u odnosu na prosek u industriji.
Оставите одговор