Nemačka se ponovo našla na prvom mestu u svetu po proizvodnji hmelja, izguravši sa te pozicije SAD koje su ovim tržištem vladale punih devet godina, saopštilo je nemačko udruženje uzgajivača hmelja.
Inače, u Nemačkoj su zemljišne površine pod hmeljom smanjene za 340 hektara, na ukupno 20.300 hektara, dok su u SAD smanjene za 4.500 hektara, na ukupno 17.850 hektara, navode u ovom udruženju, a prenosi agencija Hina.
Velike zalihe hmelja dovele su do pada njegove cene na svetskim tržištima, što je zabrinulo nemačke proizvođače, čija je proizvodnja gotovo u potpunosti usmerena na pivarsku industriju. Međutim, od korona krize i prodaja piva u svetu opada.
Prema rečima predstavnika udruženja uzgajivača hmelja Ericha Lehmaira, ovo nisu jedini razlozi za nemačko „preticanje“ američke konkurencije, budući da uzgajivači u SAD lakše otkazuju ugovore o nabavci, pa u kraćem roku mogu odustati od proizvodnje u odnosu na Nemce.
– Poljoprivreda u SAD je drugačije strukturirana i imanja su znatno veća. Ako su prognoze loše, veliki američki uzgajivači moraju da promene smer brže od manjih porodičnih gazdinstava u Nemačkoj, delimično i zbog pritisaka banaka. Nemačka porodična gazdinstva često imaju i dužu tradiciju i ne odustaju lako od kultura koje su dugo uzgajali – objašnjava Lehmair.
Prema podacima najvećeg svetskog trgovca hmeljem BarthHassa, Bavarski region Hallertau ponovo je zauzeo prvo mesto na lestvici regija koje uzgajaju hmelj. Ova regija je u 2022. bila na drugom mestu, odmah iza američke Yakime u saveznoj državi Washington.
U globalnom uzgoju hmelja Nemačka i SAD imaju lavovski udeo. Hmelj je prošle godine zasejan na ukupno 55.000 hektara, što znači da su u odnosu na 2022. godinu površine pod hmeljom smanjene za oko 4.800 hektara, podseća nemačko udruženje.
Оставите одговор