Toplotni talas poskupeo struju u Nemačkoj na preko 500 eura
Vreli toplotni talas i intenzivno sunčevo zračenje ponovo su izazvali potpunu pometnju na nemačkoj berzi električne energije, s obzirom na to da je u četvrtak cena struje naglo skočila na više od 500 eura po megavat-satu.
U Nemačkoj je početak maja ove godine doveo do istorijskih padova cena struje, zbog ogromnog solarnog potencijala i niske praznične potražnje. Tako je 1. maja cena pala na tehnički minimum od minus 600 eura usled prekomerne ponude i manjka potražnje, prenosi Fenix magazin.
Međutim, sada je situacija sasvim drugačija. Aktuelni toplotni talas je za samo nekoliko sati podigao cenu struje na preko 500 eura. Paklena letnja vrućina je naterala građane i kompanije da uključe svoje sisteme za klimatizaciju i hlađenje do maksimuma, što je dovelo do ogromne potražnje i podiglo cene na berzi do ekstremnih nivoa. Prvi ozbiljan udarac se desio u četvrtak uveče, kada je cena struje naglo skočila na preko 500 eura.
Tokom dana, kada privatne i komercijalne solarne elektrane rade punim kapacitetom, povećana potražnja se pokriva bez ikakvih problema, ali kako pada mrak, sistem je primoran da kupuje skupu struju iz inostranstva ili da pokrene domaće termoelektrane na ugalj i gas. Budući da je proizvodnja iz klasičnih izvora neuporedivo skuplja nego iz obnovljivih, to direktno utiče na drastičan večernji skok cena.
Ove fluktuacije cene uglavnom ne utiču na obična domaćinstva, osim ako ne koriste dinamičke tarife, međutim, najveći teret snose industrijska postrojenja koja električnu energiju kupuju direktno na spot tržištu.
Pored ogromnih fluktuacija na tržištu, nemački energetski sistem opterećuju i problemi spore tranzicije i izgradnje mreže. Iako Nemačka gotovo 60 posto svoje električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora, spora izgradnja mreže i birokratija sprečavaju efikasno korišćenje i skladištenje električne energije.
Posledica je da cenu plaćaju poreski obveznici, s obzirom na to da kada ponuda nadmaši potražnju, velike solarne i vetroelektrane se gase, ali država nastavlja da plaća vlasnicima kao da su struju prodali normalno, što generiše ogromne budžetske troškove.


Оставите одговор