Nemački đaci ostvarili najgore rezultate u istoriji PISA testa
Nemački učenici starosti petnaest godina ostvarili su prošle godine najslabije rezultate u istoriji PISA testiranja. Najnovije istraživanje o znanju nemačkih učenika je pokazalo da oko trećine njih nema osnovne veštine iz čitanja i matematike.
PISA testiranje se fokusira na procenu koliko je petnaestogodišnjaka u stanju da znanje i veštine stečene u školi primeni u stvarnim životnim situacijama, u oblastima čitanja, matematike i prirodnih nauka, prenosi Politika.
Kako su pokazali rezultati PISA 2025, oko četvrtine nemačkih učenika nije savladalo osnovni nivo znanja iz prirodnih nauka, čak oko trećine njih nije savladalo osnovni nivo iz čitanja i matematike, a oko petine ne ostvaruje dovoljne rezultate u sve tri oblasti.
U Nemačkoj se broj đaka koji se smatraju rizičnom grupom zbog manjka osnovnih znanja iz čitanja i matematike potrebnih za dalji nastavak školovanja udvostručio tokom poslednje decenije.
Posebno je izražena veza školskog uspeha sa socioekonomskim statusom učenika, s obzirom na to da svega dva posto đaka iz porodica sa niskim prihodima doseže visoke nivoe znanja, u odnosu na 25 posto učenika iz imućnijih porodica.
Inače, sa problemom slabih rezultata PISA testiranja Nemačka se suočila još 2000. godine, zbog čega je pokrenuta široka reforma obrazovnog sistema. Rezultati testa iz 2012. godine bili su značajno bolji, ali je poslednje testiranje pokazalo povratak na prosečan nivo OECD-a.
Pad rezultata đačkih znanja i veština zabeležen je i u Francuskoj, koja je takođe ostvarila najlošije rezultate do sada. Prosečni rezultati finskih učenika u matematici i čitanju bili lošiji nego 2022. godine, dok su u prirodnim naukama ostali stabilni.
Prema analizi stručnjaka iz oblasti obrazovanja, pad rezultata PISA testa u evropskim zemljama ubrzali su gubici nastave tokom pandemije korona virusa, ali uzroke treba tražiti i u nedovoljnom broju nastavnika, promenama nastavnih programa, sve većim sacijalnim razlikama i prekomernom korišćenju pametnih telefona i društvenih mreža.


Оставите одговор