16/08/2026 in AKTUELNO

Sve više radnika napušta istočnu Nemačku

Istočna Nemačka se suočava sa sve masovnijim gubitkom radne snage. Istočne pokrajine su od 2023. do 2025. izgubile oko 141.000 radnika sa nemačkim državljanstvom, dok je udeo zaposlenih bez nemačkog pasoša porastao za 90.000, prenosi Biznis.

Kako se navodi u kratkom izveštaju Instituta nemačke privrede (IW), sastavljenom na osnovu analize stanja u istočnim pokrajinama, uključujući i Berlin, u koji je agencija DPA imala uvid, u narednim godinama prete dodatni gubici radne snage zbog odlaska zaposlenih u penziju, ali i zbog povratne migracije.

Naime, od kraja 2023. do kraja 2025. godine zaposlenost nemačkih državljana u istočnim pokrajinama smanjila se za 2,5 posto, dok je ukupna zaposlenost pala za 0,8 posto. Na nivou cele Nemačke ukupna zaposlenost je u ovom periodu blago porasla za 0,2 posto, ali je zaposlenost nemačkih državljana takođe opala za 1,4 procenta.

Autori istraživanja upozoravaju na posledice pojačane povratne migracije u Poljsku i druge, uglavnom istočnoevropske zemlje. Oni takođe upozoravaju da je moguće i pogoršanje snabdevanje stanovništva robom i uslugama, na primer u oblasti nege.

„Značajne praznine na tržištima rada u istočnoj Nemačkoj mogu narednih godina nastati i zbog povratnika, zbog čega je potrebno ojačati doseljavanje radne snage iz trećih zemalja. U suprotnom bi se to moglo veoma negativno odraziti na blagostanje“, navodi IW i izveštaju.

Nemačka od 2024. godine beleži sve izraženiji trend povratne migracije u zemlje koje su od 2004. pristupile Evropskoj uniji, između ostalog i jer se ekonomska situacija u tim zemljama poboljšala u međuvremenu. Istočna Nemačka je do prošlog decembra već izgubila 7.800 radnika iz tih zemalja, navodi institut pozivajući se na podatke Savezne agencije za rad i svoje proračune.

Udeo stranih državljana među radnicima u istočnim pokrajinama je od 2015. do 2025. porastao sa 4,8 na 13,3 posto, na ukupno 845.000 stranih zaposlenih koji uplaćuju doprinose za socijalno osiguranje. Najviše gastarbajtera bilo je iz Poljske, 16,2% i Ukrajine, 7,4%, a potom i iz Avganistana, Eritreje, Iraka, Irana, Nigerije, Pakistana, Somalije i Sirije, ukupno 12,7 procenata.

„Ovde se u poslednjih godinu dana vidi snažan pad doseljavanja. Razlozi za to su stroža migraciona politika, ali i promena vlasti u Siriji“, navodi IW.




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

By browsing this website, you agree to our privacy policy.
I Agree