Rudnik zlata na Crnom Vrhu koštao bi 177 miliona dolara

made-in-germany-rs-rudnik-zlata

Preliminarne ekonomske procene pokazuju da bi za otvaranje prvog rudnika zlata u Srbiji, na planini Crni Vrh izmedu Bora i Žagubice, bilo potrebno uložiti 177 miliona američkih dolara. Uz primenu standardne tehnologije flotiranja, iz ovoga rudnika godišnje bi bilo moguće preraditi dve i po tone zlata, uz zapošljavanje 250 radnika, prenosi agencija „Tanjug“.

U istraživanja rude zlata na planini Crni Vrh kompanija „Avala Risorsis“ je od 2010. godine uložila više od 160 miliona američkih dolara, a nalazi su pokazali da postoji mogucnost otvaranja rudnika zlata na ovom mestu. Prema dosadašnjim podacima je ustanovljeno da se na lokalitetima Bigar Hil, Korkan i Kraki pešter nalazi ukupno 72 tone zlata. Prve ekonomske procene koje je predstavila nezavisna kompanija „AMEC“ iz Perta u Australiji, pokazuju da je za otvaranje rudnika potrebno 177 miliona americkih dolara. U studiji se procenjuje da će uz korišćenje standardne tehnologije flotacije, pocetni površinski kop imati prosečni radni vek od 8,4 godine, sa godišnjom proizvodnjom od 2,5 tona zlata u koncentratu. Kako u saopštenju navodi kompanija „Avala Risorsis“, preko ubiranja rudne rente, budžet Republike Srbije prihodovao bi 38 miliona dolara.

Projekat zahteva i oko dve godine ulaganja u infrastrukturu nakon dobijanja svih potrebnih dozvola i zakonskih regulativa u vezi sa zaštitom životne sredine.

– Naš cilj u vezi sa objavljenom procenom jeste da pokažemo da je projekat potencijalno ekonomičan i da ukažemo na delove projekta koji zahtevaju dodatni posao. Jasno nam je da ćemo morati da uložimo dodatni napor radi unapređenja iskorišćenja zlata iz finalnog koncentrata – rekao je Šon Heson, direktor kompanije „Avala Resources“.

Menadžer istraživanja ove kompanije Džastin van der Torn, naglašava da su za sada poznati samo preliminarni rezultati ekonomske studije.
– Važno je imati na umu da je Preliminarna ekonomska studija izveštaj koji pruža prvu procenu u kom pravcu bi se projekat razvijao, kao i postojanje ekonomske održivosti tokom daljeg razvoja projekta. Odluka o otvaranju rudnika dolazi kasnije, nakon što se kompletira studija izvodljivosti. I pored toga što je rezultat izveštaja pozitivan, on ukazuje i na neka osetljiva pitanja, kao što su cena zlata i iskorišćenje metala, što ima veliki uticaj na sveukupnu ekonomičnost projekta. S obzirom da ne možemo da utičemo na cenu metala, možemo da radimo na poboljšanju njegovog iskorišćenja, kao i na otkrivanju novih resursa, koji se mogu dodati na postojeće. Jasno je da je najzanimljivije pitanje kada će rudnik biti otvoren, ali rudarska industrija zahteva dugoročne planove i to za sada nije poznato. Ovo je razlog zašto se oslanjamo na Vladu da održi stabilnu i što je još važnije, predvidivu klimu za investiciona ulaganja u budućnosti – objasnio je Džastin van der Torn.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор