Manjak stručnih radnika ugrožava investicije u Nemačkoj
S obzirom na to da Nemačka planira velika ulaganja u modernizaciju infrastrukture – mostova, železnice i digitalizaciju, za šta je pripremila poseban fond od čak pola biliona eura, Institut nemačke privrede (IW) upozorava da za sve te projekte već sada nedostaje oko 148.000 radnika tehničkih struka, prenosi Dojče vele.
„Uspeh projekata u velikoj meri zavisi i od toga da li je na raspolaganju dovoljno kvalifikovanih stručnjaka koji će ih planirati, graditi i njima upravljati. Ako se zanimanja koja se preklapaju računaju samo jednom, od jula 2025. do juna 2026. za sprovođenje investicionog programa u proseku je nedostajalo 148.047 stručnih radnika. Na ove tri grupe zanimanja tako otpada 44 posto ukupnog nedostatka kvalifikovanih radnika“, navodi se u najnovijoj studiji IW
Istraživači kelnskog instituta navode da je najveći nedostatak stručnjaka u tehničkim zanimanjima u koja spadaju elektroinstalacije u građevinarstvu, sanitarna tehnika, grejanje i klimatizacija, elektrotehnika industrijskih postrojenja, kao i mašinska tehnika i održavanje postrojenja, pa očekuju da će te silne milijarde koje vape za radnicima još više zaoštriti nedostatak, kao i da se radnici neće magično pojaviti osim ukoliko država ne radi i na tom planu.
Nemačka vlada, vodeći ekonomisti i Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno su znatno povisili prognoze rasta nemačke privrede, budući da je izvoz ojačao, a država spremila bilion eura za ulaganja u infrastrukturu i odbranu. Ove godine se očekuje rast BDP-a za 1,3 posto, sledeće za 1,1 posto, a 2028. za svega 0,6 posto. Nedostatak radnika, za koji je odgovorno i starenje nacije i nedostatak podmlatka, koji se tek donekle može nadoknaditi doseljavanjem, stručnjaci IW-a smatraju jednim od najvećih strukturnih problema u Nemačkoj.
„Tokom prošle godine u svim zanimanjima ostalo je nepopunjeno 54.000 mesta za stručno obrazovanje, dok gotovo 40.000 kandidata nije uspelo da pronađe mesto za obuku za ono što su hteli. Nepopunjena radna mesta kratkoročno znače propušteno stvaranje dodatne vrednosti, a dugoročno i slabiji inovacioni potencijal i manji privredni rast“, navodi se u analizi.
– Ispravno je što država nadoknađuje zaostatak u ulaganjima. Međutim, javna potrošnja ne može da zameni privatne investicije potrebne za održiv rast. Zato je dobar pravac to što vlada, investicionim samitom koji je u toku, želi da privuče privatni kapital u Nemačku – kaže Mihael Gremling, rukovodilac za konjunkturna istraživanja IW-a.
Prema drugoj studiji IW-a, poslednjih godina je spremnost privatnog sektora da investira bila slaba, a privredi je od početka 2020. godine, zbog pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku, ostala bez investicija vrednih više stotina milijardi eura. Firme su uložile oko 470 milijardi manje nego što bi se očekivalo na osnovu istorijskog trenda, dok je država, nasuprot tome, investirala oko 50 milijardi eura više. Kada se to sabere, procenjeni nedostatak investicija iznosi oko 420 milijardi eura.
U Nemačkoj su u drugom tromesečju ove godine privatne investicije i dalje bile za više od deset posto ispod godišnjeg proseka iz 2019. godine, dok su, s druge strane, javne investicije za 20 procenata više nego 2019.


Оставите одговор