26/08/2026 in AKTUELNO

Talas vrućina Nemačkoj napravio 36 mlrd eura štete

Ekstremne vrućine i suše tokom ovog leta prouzrokovale su nemačkoj ekonomiji najmanje 36 milijardi eura štete, što je u nivou od 0,8 do 0,9 posto ukupne ekonomske aktivnosti zemlje, procenjuje Grinpis.

Procena ekonomske štete uključuje materijalne gubitke zbog požara i suše, odnosno propalih šuma i useva, pada industrijske produktivnosti, kao i troškova zdravstvene zaštite i obrazovanja izazvanih visokim temperaturama, piše Poslovni dnevnik.

– Ovo leto obeleženo vrućinom i sušom bilo je katastrofa za milione ljudi i ekonomiju – izjavio je finansijski stručnjak Grinpisa Maurisio Vargas.

U junu je u Nemačkoj tri uzastopna dana oboren nacionalni temperaturni rekord, sa najvišom temperaturom od 41,7 stepeni Celzijusa, koja je zabeležena u istočnoj pokrajini Brandenburg. Grinpis procenjuje da su zbog vrućine izgubljene desetine miliona radnih sati, uz očekivanja da će dugotrajan sušni period značajno smanjiti prinose u nekim delovima zemlje.

Pored toga, plovidba na unutrašnjim plovnim putevima morala je biti obustavljena na nekim delovima zbog izuzetno niskog vodostaja glavnih transportnih reka poput Rajne i Dunava, čime su posebno pogođene industrije zavisne od velikih količina sirovina i poluproizvoda, pre svega hemijska, čelična i naftna.

Iz Grinpisa naglašavaju da se njihova procena zasniva na nepotpunim podacima, ali poručuju da je ipak važno izračunati obim ekonomske štete koju su prouzrokovale visoke temperature. Kako ističu, najveća pojedinačna šteta odnosi se na izgubljenu produktivnost i povećano izostajanje sa posla, budući da je oko 25 dana ekstremnih vrućina izazvalo gubitke od čak 10,8 milijardi eura.

Šteta na šumama se procenjuje na 5 do 7,5 milijardi eura, dok su troškovi zdravstvene zaštite dostigli 6,9 milijardi eura. Elementarnom nepogodom značajno su pogođeni i poljoprivreda, unutrašnja plovidba i obrazovanje, ali Grinpis naglašava da se neke ozbiljne posledice još uvek ne mogu izračunati, uključujući uticaj na energetski sistem nastao zbog nedostatka vode za hlađenje, kao i porast zagađenja vazduha ozonom i finim česticama usled vrućine.

– Ovaj proračun ne može da obuhvati svu štetu koju su izazvali ekstremni vremenski događaji poput ovogodišnjeg toplotnog talasa – rekao je Vargas.




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

By browsing this website, you agree to our privacy policy.
I Agree