U Nemačkoj među penzionisanim građanima raste udeo onih koji nastavljaju nešto da rade kako bi dopunili prihode. Trenutno radi 14 posto penzionera starosti između 65 i 74 godine, što je za 1% više u odnosu na prošlu godinu.

Podaci iz prošlogodišnjeg mikropopisa pokazuju da je više od četvrtine radno angažovanih penzionera, ili 27 posto, bilo samozaposleno, dok je njih 65 posto bilo privremeno ili povremeno zaposleno najviše do 70 dana u toku godine za maksimalno 556 eura mesečno, budući da na toliki iznos dodatne zarade ne plaćaju porez.

Samozaposleni penzioneri često su radili i duže, a njih 28 posto radi čak i više od 40 sati nedeljno. S druge satrne, duže radi svega osam posto penzionera zaposlenih kod poslodavaca, piše agencija DPA.

Udeo onih koji rade veći je među tek penzionisanima, pa tako nastavlja da radi 19 posto penzionera starosti 65-66 godina, dok među onima starosti 73-74 godine radi samo osam posto. Takođe, penzioneri sa visokim obrazovanjem rade češće od onih sa srednjim obrazovanjem, u odnosu 18 prema 12 posto. Penzioneri nižeg obrazovanja rade ređe i njihov udeo iznosi 10 posto.

Prema rezultatima odvojenog istraživanja od pre tri godine, 33 posto penzionera je kao motiv za rad navelo novac, ali su to i zadovoljstvo rada i želja da ostanu društveno integrisani.

U Nemačkoj je popis stanovništva ogroman poduhvat koji daje preciznu demografsku sliku i ukazuje na to kako građani žive. Popis se po pravilu sprovodi na svakih 10 godina, ali se svake godine slika društva izoštrava takozvanim mikropopisom.

Slične vesti:

Milioni Nemaca prinuđeni da rade dodatne poslove Kako nemački penzioneri preživljavaju nakon plaćanja računa Azil u Nemačkoj prošle godine tražilo oko 350.000 ljudi Ništa ne rade, a mesečna plata 1.200 eura Devizni penzioneri u Srbiji godišnje prime oko 800 miliona eura