01/07/2026 in AKTUELNO

Rast investicije nemačke države najviši od 2000. godine

Bruto ulaganja nemačke države porasla najviše još od 2000. godine, pre svega zbog većih izdataka za odbranu. Investicije su prošle godine iznosile 147,5 milijardi eura, što je za 12,3%, odnosno za 16,2 milijarde eura više nego 2024.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), 1999. je zabeležen nešto veći rast od 14%, zbog statističkih efekata reforme železnice i izdvajanja zavisnih društava iz Nemačkih železnica (Dojče ban), prenosi agencija DPA.

Razlog za tako snažan rast u 2025. godini bio je veliki skok državnih investiranja u opremu, koja su porasla za gotovo polovinu, odnosno za 47,7 posto. Iz Destatisa navode da je rast posledica i većih izdataka za sisteme naoružanja i druge nabavke nemačke vojske (Bundesvera).

Prema rečima Sebastijana Dulijena, naučnog direktora Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture Fondacije Hans Bekler, dodatne mogućnosti zaduživanja za odbranu i investicije kroz posebne fondove počele su da daju rezultate.

U Nemačkoj su u prošloj godini državne bruto investicije u osnovna sredstva činile gotovo jednu šestinu, ili 16,3 posto ukupnih bruto ulaganja u osnovna sredstva, koja su iznosila 907,8 milijardi eura.

Najveći državni doprinos od nešto više od 17 posto zabeležen je kod građevinskih investicija. Međutim, državne građevinske investicije su porasle samo za dva procenta u odnosu na 2024. godinu, što je znatno slabije u odnosu na prethodne godine, naveli su iz Destatisa.

Dulijen objašnjava da savezna vlada sada mora da vodi računa da dodatno zaduživanje iz posebnih fondova zaista usmeri u nove investicije, budući da procene ukazuju da je znatan deo sredstava otišao za druge namene, poput smanjenja PDV-a u ugostiteljstvu, majčinskih penzija ili smanjenja poreza na dobit preduzeća.

Inače, nemačka je, uprkos znatno većim investicijama, trenutno lošija od proseka Evropske unije. Naime, udeo državnih bruto investicija u bruto domaćem proizvodu je prošle godine iznosio 3,3 posto, dok prosek EU iznosi 3,9 posto.

Taj udeo je u Holandiji iznosio 3,5 posto, u Italiji 3,8 posto, u Austriji 3,9 posto, u Francuskoj 4,5 posto, a u Poljskoj 5,4 posto. Na vrhu među 27 članica EU bila je Estonija sa udelom od 7,6 procenata.




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

By browsing this website, you agree to our privacy policy.
I Agree