U termo elekranama na ugalj ceo Balkan ima manje instalisane snage od Nemačke, koja dobrim delom koristi isti ugalj kao i mi, kaže direktor Agencije za energetiku Dejan Popović i dodaje da će ugalj ostati naš osnovni energent sve do 2050. godine.
Od 1. oktobra svako ko posluje na tržištu Evropske unije moraće da plati naknadu za emisije ugljen-dioksida, što znači da „Elektroprivredu Srbije” (EPS) čeka energetska tranzicija o kojoj bi trebalo da se pita struka, zaključak je međunarodne stručne konferencije „Uloga uglja u sprovođenju zelene tranzicije u elektroenergetskom sektoru zapadnog Balkana”, održanog na Mašinskom fakultetu u Beogradu u organizaciji portala „Energija Balkana”.
– Ugalj treba da obezbedi energetsku sigurnost Srbije i da ima ulogu u zelenoj tranziciji. U svim scenarijima predstavljenim u dokumentu EPS-a upotreba uglja opada. Blokovi Termolektrana TENT A1 i A2 trebalo bi da rade do 2026-2027. godine, dok će preostali termo blokovi postepeno smanjivati broj radnih sati do 2035. godine. Predviđeno je da termoelektrane „Morava” i „Kolubara A” budu ugašene do kraja 2024. godine, TENT A1 i TENT A2 do kraja 2027. godine, TE „Kostolac A1 i A2” do kraja 2028. godine, a TENT B1 će postepeno biti ugašen do 2035. godine. Do tada bi se ukupan emisioni faktor EPS-a kao zagađivača sa sadašnjih 0,80 smanjio na 0,51 tonu ugljen-dioksida po megavat-času – objasnio je savetnik u EPS-u dr Vladimir Šiljkut.
Predsednik Saveta Agencije za energetiku AERS Dejan Popović je ocenio kao netačne tvrdnje kolega iz Evrope da je Balkan najveći izvor zagađenja u Evropi, navodeći da ceo Balkan ima manje instalisane snage u termoblokovima na ugalj od Nemačke, koja „dobrim delom koristi isti ugalj kao i mi”. On je poručio da moramo vrlo pažljivo da koristimo ugalj zbog sigurnosti naše države, a to znači da će on ostati osnovni energent sve do 2050. godine, što u proizvodnji električne energije, što kao rezerva, prenosi Politika.
Profesor sa Rudarsko-geološkog fakulteta Dragan Ignjatović je rekao da udeo uglja u svetskim rezervama primarne energije iznosi oko 60 posto, a da u proizvodnji električne energije i emisijama ugljen-dioksida sa više od 40 procenata, zbog čega će do polovine ovog veka i dalje biti najznačajniji, najstabilniji i investiciono najjeftiniji izvor energije. Kako je istakao, potražnja za energijom će se povećati više od 50 posto, a ugalj će ostati kamen temeljac snabdevanja, s obzirom na to da bi za zamenu svetskih elektrana na ugalj bilo potrebno 100 procenata globalne proizvodnje prirodnog gasa ili izgradnja nove nuklearne elektrane svaka četiri dana u narednih 25 godina.
– Nije pitanje da li će svet koristiti više uglja, već kako će se taj ugalj koristiti. Utvrđene i potencijalne rezerve lignita u Srbiji mogu u potpunosti i dugoročno da zadovolje rastuće potrebe za snabdevanjem postojećih revitalizovanih i planiranih novih termoelektrana. Naša zemlja treba da smanjuje emisiju ugljen-dioksida i da postepeno uvodi obnovljive izvore energije, ali ne sme da dopusti prevremeno napuštanje uglja, jer će to sigurno ugroziti energetsku i nacionalnu bezbednost – upozorio je paneliste Ignjatović.
Prema rečima Ivana Jankovića, pomoćnika ministra rudarstva i energetike, udeo uglja u proizvodnji električne energije postepeno će se smanjivati, ali ne pre nego što se uvedu zamenske alternative. Dekan Mašinskog fakulteta Vladimir Popović je naglasio da je proizvodnja uglja postala ključni problem i da je dobro što nismo požurili sa tranzicijom, pa možemo nešto da naučimo i na tuđim greškama, a ne sve na svojim.
Оставите одговор