18/11/2026 in AKTUELNO

Članovi BiEPAG-a pozivaju Nemačku na partnerstvo sa Srbijom u obnovi demokratije

U autorskom tekstu na berlinskom portalu Tejbl.Jurop, članovi Savetodavne grupe za politiku Balkana u Evropi (BiEPAG) – Marina Vulović, Florijan Biber i Frauke Zebas, pozvali su Nemačku da pomogne Srbiji u sprovođenju demokratskih reformi.

Oni su poručili da je kraj ere Aleksandra Vučića prilika za novi početak odnosa Berlina i Beograda, istakavši da to ne znači da razlike u spoljnoj politici moraju da se guraju pod tepih. Kako su istakli, obnova institucija, nezavisno pravosuđe i slobodni mediji, kao prioriteti nove vlasti, stvoriće uslove da se Srbija u budućnosti na demokratski način suoči sa unutrašnjim i spoljnopolitičkim izazovima poput Kosova i sankcija Rusiji, po njihovo rešavanje na samom početku ne treba da bude preduslov za saradnju.

U tekstu se podseća da od ubedljive pobede Studentske liste na izborima 25. oktobra u Srbiji preovladava duh optimizma, a da je reakcija Berlina do sada bila oprezna i da postoje rezerve, naročito unutar Hrišćansko-demokratske unije Nemačke (CDU), pre svega u vezi sa stavom Studentskog pokreta o Kosovu i Metohiji i nedostatkom podrške za uvođenje sankcija Rusije, prenosi agencija Beta.

„Ove zabrinutosti su opravdane, ali ne treba da zamagle činjenicu da je Vučićeva Srpska napredna stranka bila sve samo ne pouzdan partner EU. Kada je u pitanju Kosovo, Vučić je više puta podsticao tenzije zbog domaćih političkih razloga, a zatim se predstavljao Uniji kao posrednik. U provladinim medijima gotovo svakodnevno je raspirivao mržnju prema Kosovu i EU, nazivajući srpskog ministra na Kosovu Nenada Rašića „ološem“, a kritičare vlade „agentima takozvanog Kosova“, piše portal i podseća da je nakon oružanog incidenta u Banjskoj 2023. godine navodni organizator sukoba našao utočište u Srbiji i pojavljivao se na predizbornim skupovima SNS-a.

Autori objašnjavaju da je problematičan i odnos Srbije prema Rusiji, da Beograd nije uveo sankcije Moskvi posle napada na Ukrajinu, da Rusi sa srpskim državljanstvom mogu bez vize da putuju u EU, kao i da postoji saradnja u oblasti bezbednosti – ruskih obuka u Srbiji i saradnje protiv navodnih „obojenih revolucija“.

„Uloga EU i Nemačke je široko kritikovana. Navodi se da su Brisel i Berlin podržavali Vučića kao tobožnji faktor stabilnosti uprkos njegovoj sve manje demokratskoj vladavini. Smatra se da mu je to omogućilo da konsoliduje svoju vlast i u unutrašnjoj i spoljnoj politici. Prethodne nemačke vlade zatvarale su oči pred kršenjem vladavine prava i propisa o zaštiti životne sredine kada je u pitanju rudarenje litijuma, koji je važan za nemačku automobilsku industriju. Posledice su bile politički zarobljene institucije, sve veća kontrola medija i pad podrške pristupanju EU. Tokom Vučićevog mandata, ova podrška je pala za oko 20 procenata“, ocenjuje se u tekstu.

Kako se dalje ističe, izborna pobeda Studentske liste otvara vrata za novi početak, dok je fokus Studentskog pokreta na domaćim reformama i obnavljanju demokratskih institucija koje su u poslednje vreme sve više služile partijskim interesima.

„U tome leže značaj i prilika za odnose Berlina i Beograda. Razlike u spoljnoj politici ne treba gurati pod tepih. Međutim, njihovo prevazilaženje ne bi trebalo u startu da bude preduslov za saradnju. Glavni prioritet Srbije je podrška u izgradnji demokratskih institucija i obnavljanju nezavisnog pravosuđa i slobodnih medija“, poručuju autori.

U tekstu se podseća da je Studentska lista nakon izbora poslala pozitivne signale EU i da želi da poboljša ugled Unije među svojim stanovništvom, kao i da namerava da nastavi proces pristupanja, što znači da su na agendi i teška pitanja kao što su odnosi sa Kosovom i sankcije Rusiji. Istovremeno, ističe se, ne može se od mlađih generacija očekivati da odmah isprave sve neuspehe svojih prethodnika, a Studentski pokret zaslužuje šansu da se odvoji od nasleđa ratnih devedesetih godina.

„Trenutni raskid sa svim društveno ukorenjenim stavovima bio nerealan pošto je SNS godinama oblikovao javno mnjenje kroz nacionalizam, šovinizam i polarizaciju. Zaokret ka demokratiji mogao bi ponovo da stvori prostor za ozbiljno suočavanje sa sukobima tog vremena, kao i sa pitanjem Kosova i odnosom sa Rusijom. Demokratske institucije i nezavisni mediji stvaraju uslove neophodne da se o tim pitanjima razgovara otvoreno i bez zastrašivanja, navodi se u tekstu.

Prema mišljenju autora, Nemačka bi trebalo da traži dijalog sa novom političkom snagom i da ponudi konkretne savete, pa i preko političkih fondacija i posredničkih organizacija, kako bi pomogla Srbiji da oslobodi pravosuđe i tužilaštvo od političkog uticaja, reformiše bezbednosne službe i ojača nezavisne medije.

„Takva podrška predstavljala bi ulaganje u sposobnost Srbije da se u budućnosti na demokratski način suoči sa svojim unutrašnjim i spoljnopolitičkim izazovima. Zahvaljujući snažnom prisustvu u Srbiji i vodećoj ulozi u politici proširenja EU, Nemačka je najvažniji partner u tom pogledu i promenom pristupa Berlin bi mogao da povrati poverenje koje je izgubljeno prethodnih godina. Nemačka vlada ima priliku da se pozicionira kao partner u demokratskom razvoju i pruži podršku Srbiji na njenom putu ka evropskoj budućnosti. Njena odluka će biti od značaja za ceo region. Propuštanje ove prilike bilo bi politički kratkovido, a dugoročno gledano strateška greška“, zaključuju autori teksta.




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

By browsing this website, you agree to our privacy policy.
I Agree