U nastavku partnerskog projekta vlada Srbije, Švajcarske i Nemačke pod nazivom „Reforma poreza na imovinu“, u četrdeset lokalnih samouprava biće izvršen popis nepokretnosti, kako bi se uspostavila realna slika stanja i ažurirali podaci o obveznicima poreza na imovinu.
Reforma procesa naplate poreza i ažuriranje podataka sprovedeno tokom prethodnog projekta u devet opština istočne Srbije pokazao je zavidne rezultate. Bez podizanja stope poreza, u nekima od njih je naplata povećana za gotovo 200 procenata, što je i povod za novi takav projekat koji startuje od danas.
Po rečima vođe projekta nemačke Organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) Aleksandera Grunauera, čak 25 posto nepokretnosti na lokalu u Srbiji nalazi se van evidencije poreskih administracija.
– Videćemo sa ljudima na terenu kakvo je realno stanje, tako da će prvi put i oni, kao i svi ostali građani, plaćati porez. Drugi aspekt je da ima ljudi koji misle da su pametniji od države i da ne moraju da plaćaju porez, pa čak i kada im stigne uplatnica oni to ne izmiruju. Pružićemo tehničku podršku lokalnoj samoupravi i poreskoj administraciji kako bismo tome stali na put i sankcionisali one koji nisu plaćali porez – objasnio je Grunauer gostujući u Dnevniku „RTS“.
On je dodao da će u nastavak ovog projekta biti uključeno 40 lokalnih samouprava, koje će biti odabrane u saradnji sa Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Ministarstvom finansija i Stalnom konferencijom gradova i opština, čime će biti pokriveno oko 2,5 miliona stanovnika.
– Opštine prepoznaju potrebu i sopstveni interes da se poveća naplata poreza. Kada su finansijski resursi knap, moraju se naći nove mogućnosti za investiranje u razvoj samouprave, bolji život građana i poslovni ambijent. Međutim, najveći problem je to što poreske administracije imaju nedovoljno ljudi – rekao je Grunauer.
Prema očekivanjima, milion švajcarskih franaka donacije švajcarske vlade podeliće najuspešnije opštine koje uspeju da popišu najveći broj nepokretnosti. Njihova obaveza će biti da taj novac investiraju u lokalne razvojne projekte, prvenstveno u infrastrukturu.
Оставите одговор