Nemački startap Proxima Fusion, podržan od strane Evropske unije, nemačke vlade i privatnog sektora, objavio je u naučnom časopisu otvoreni dizajn svog fuzionog reaktora, kao važan tehnološki iskorak ka komercijalnoj upotrebi nuklearne fuzije, odnosno proizvodnji neograničene i čiste energije.
Naime, za razliku od nuklearne fisije, koja se zasniva na cepanju atoma, fuzija funkcioniše spajanjem lakših atomskih jezgara u teža, pri čemu se oslobađaju ogromne količine energije. Fuzioni proces ne stvara ugljeničnu emisiju, niti proizvodi dugotrajni radioaktivni otpad. Fuziona tehnologija je poslednjih godina uspela da postigne neto energetski dobitak u više eksperimenata, ali i dalje ostaje izazov kako ovu tehnologiju skalirati i učiniti komercijalno isplativom, prenosi benchmark.
Većina dosadašnjih istraživanja bila su fokusirana na tokamak reaktore koji za obuzdavanje vrele plazme unutar prstenastog suda kombinuju elektromagnetna polja sa strujom unutar plazme, zbog čega je njihovo funkcionisanje pulsirajuće i zahteva preciznu kontrolu. S druge strane, Proxima Fusion koristi stellarator koji koristi samo magnete, bez potrebe za unutrašnjom strujom, što omogućava rad u kontinuitetu i manju opterećenost materijala. Iako su stellaratori strukturno kompleksniji, oni nude dugotrajniji i stabilniji rad, što ih čini potencijalno pogodnijim za komercijalnu eksploataciju.
Proxima Fusion se nadovezao na istraživanja Instituta za fiziku plazme Maks Plank (IPP), koji je razvio najnapredniji stellarator prototip Wendelstein 7-X. Za generisanje snažnijih magnetnih polja njihov novi dizajn Stellaris koristi superprovodnike (HTS) na visokim temperaturama, zbog čega su dovoljni manji reaktori koji ne smanjuju energetsku efikasnost. Ključna prednost ovog dizajna je ta što se oslanja na već dostupne materijale i tehnologije, čime se izbegava čekanje na buduće tehnološke proboje.
Nakon uspešne stručne analize i simulacija, Proxima Fusion sada planira izgradnju svog prvog demonstracionog Alpha reaktora, koji bi trebalo da počne sa radom 2031. godine. Značaj ovog nemačkog projekta je u tome što pokazuje da fuziona tehnologija ulazi u novu fazu, sa realnim potencijalom da postane ključni izvor energije u budućnosti, piše Interesting Engineering.
Оставите одговор