Nemačka industrija nije odreagovala na upozorenja političara i još uvek je rizično zavisna od malobrojnih stranih dobavljača. Šta više, danas je čak i manje otporna nego što je bila u vreme pandemije i prekida lanaca isporuka, upozorio je Institut Prognos.
Direktna zavisnost nemačke industrije od uvoza ostala je na istom nivou, a u pojedinim sektorima sada je i nešto veća, iako je pandemija ukazala na ozbiljne rizike, navodi se u studiji ovog instituta, koju je naručilo Udruženje bavarske privrede.
Za Nemačku je Kina i dalje najvažniji izvor poluproizvoda, a slede je savezničke države, SAD i Francuska. Nemačka auto-industrija je vodeći uvoznik poluproizvoda, čija vrednost godišnje dosegne do 62 milijarde eura, i ispred je hemijske i mašinske industrije, čija je vrednost uvoza na nivou od po 37 milijardi.
Studija ukazuje da je uočljiva „kritična koncentracija uvoza“ iz malog kruga zemalja, posebno u sektorima koji za proizvodnju koriste jednostavne poluproizvode bez domaće alternative. Među njima su poljoprivreda, prehrambena industrija, niskogradnja, drvnoprerađivačka, tekstilna i hemijska industrija, kao i farmacija, obrada podataka, elektronska i optičarska industrija prenosi agencija DPA.
Nemački političari i ekonomski stručnjaci već godinama upozoravaju kompanije da zavisnost od malog broja snabdevača predstavlja potencijalnu opasnost, jer ih izlaže poremećajima i pritisku. Prema mišljenju direktora udruženja bavarske privrede Bertrama Brosarta, diversifikacija dobavljača je neizbežan put na srednji rok, zbog čega zahteva snažniju političku i diplomatsku podršku u spoljnoj trgovini.
Оставите одговор