Srbija je jedan od najvećih izvoznika metli u svetu. Prema rečima Mladena Petkovića, sekretara Privredne komore Vojvodine, 2021. godine Srbija je izvezla metli u vrednosti od 11 miliona eura, 2022. godine za desetak miliona, a 2023. za 10,5 miliona eura.
Metle se prave od biljke sirak, koja se najviše proizvodi na potezu od Bačkog Petrovca do Selenče. U Selenči metle proizvodi dvedesetak slovačkih porodica. Jasmina Gašparovski je treća generacija proizvođača koji su do pre nekoliko godina ukupno pravili i do pet miliona metli godišnje.
– Sada je to negde možda oko 3,5 miliona godišnje. Dosta ljudi živi od ovog posla i sigurno je da zapošljavamo negde oko 200 ljudi. Naša metla ide u celu Evropu. Mi radimo za Rusiju, nešto smo izvezli u Maroko, kolege su radile za Ameriku, tako da ne znam da li ima mesta gde nema naše metle – navodi Gašparovski.
U Srbiji se sirak sadi na 750 hektara, od čega je 700 u Vojvodini. Kad se sirak donese sa njive, sledi odvajanje semena od metlice, pa prerada u nekoliko faza. Majstorski posao koji se dobrim delom još uvek obavlja ručno.
– Dobijamo materijal za metle – drške, žice, eksere, sirak. Radimo po narudžbini. Kupac traži određenu gramažu, tako da radimo od 15 do 20 vrsta metli – kaže radnik u proizvodnji Pero Farkaš, a prenosi 24sedam.
Prema rečima Jasmine Gašparovski, metla se u Srbiji prodaje po ceni od 2,5 eura, a u Nemačkoj za 18 eura. Međutim, mnogo veći problem, kako kaže, jeste taj što su najveći uvoznici u ratu, zbog čega su i porudžbine smanjene. Proizvodnja je poskupela, navodi ona, a ljudi iz sela odlaze i nema ko da radi.
Jedan od bivših radnika je objasnio da problem nije u novcu, jer može da zaradi lepu platu, već u tome što više ovde nema sa kim da kuva kotlić. Konkretno, selo Selenča se prepolovilo u zadnjih 3 do 4 godine, kaže Gašparovski i poručuje da rešenja postoje, ali da nema ko da ih sasluša. Ukoliko ne bude bolje, kategorična je, i sami će potražiti novu poslovnu priliku.
– Potrebno nam je da rešimo odlaganje otpada koji ostaje kada preradimo sirak. Potrebno je i da nam se vrati stimulacija od šest posto i malo umanje nameti. Za metlu ne brinemo. Postojaće dok je sveta, samo je pitanje da li će je i u budućnosti masovno proizvoditi porodice iz Selenče – kaže Gašparovski.
Оставите одговор