Više od 300 srpskih vinarija dobra šansa za vinski turizam

made-in-germany-rs-vino-vinograd

Najkvalitetnija francuska vina stižu iz Bordoa, Burgundije i Šampanje, italijanska iz Veneta, Pijemonta i Toskane, dok srpska vina vode poreklo iz regiona Šumadije, Župe i Vojvodine, koji su zaslužni što se u poslednjih desetak godina i naša zemlja našla na listi popularnih vinskih destinacija.

Uz izgrađeni brend, velike vinarije su prepoznale ozbiljan potencijal vinskog turizma, te su uložile u smeštajne kapacitete i domaću hranu, i sve to uvezale u autentičnu turističku i gastronomsku ponudu jedne regije i njenog naroda.

Dušan Jelić, urednik portala „Wines of Balkans“ kaže za „eKapiju“ da se vinski turizam ubrzano razvija u svim vinskim regionima Srbije, što podrazumeva razne promotivne sadržaje, ali i izgradnju lepih degustacionih sala, uz mogućnost da se uz dobro vino konzumira i kvalitetna hrana. Po njegovim rečima neke vinarije su izgradile smeštajne kapacitete za višednevni boravak gostiju, dok su druge, slične ponude realizovale u saradnji sa lokalnim hotelijerima.

Mesto porekla

Aleksandrovac ima više od 70 registrovanih vinarija. Vinski kompleks „Nikolić“, istoimene porodice, privlači sve više gostiju, najčešće na vikend ture. Uz vinograde imaju i četiri apartmana, a planiraju izgradnju podruma za održavanje vina, dva jezera, šetališta… Ljubiteljima vina Fruška gora pruža mogućnost posete više od 60 podruma. Najpoznatiji proizvođači su „Kovačević“ ili „Vinarija Deurić“, kompanije „Atos Fructum“, sa vinskom kućom i apartmanima. Božidar Aleksandrović, direktor vinarije „Aleksandrović“ smatra da Šumadija u narednih 20 godina može postati vodeća destinacija u ovom sektoru turizma, jer je blizu Beograda i aerodroma, ima prelepe obronke, istoriju, crkve…

I Jelić smatra da je neophodna izgradnja prenoćišta, a da uspeh u razvoju vinskog turizma ostvaruju one vinarije koje imaju kvalitetan brend, vrhunsku uslugu i neprestano obogaćuju vlastitu ponudu.

– Nekim regionima, poput Župe, istorijski najvažnijeg vinskog regiona u Srbiji, nedostaju i smeštajni kapaciteti i dodatni turistički sadržaji, što uz priličnu udaljenost od Beograda i Vojvodine predstavlja problem. Međutim, blizina značajnih turističkih središta, poput Kopaonika, predstavlja određenu prednost. Vinarije koje su već osmislile svoju ponudu i imaju izgrađenu osnovnu infrastrukturu, već beleže lepe rezultate u oblasti vinskog turizma. Tu pre svega mislim na vinarije „Aleksandrović“, „Kovačević“, „Zvonko Bogdan“, a u manjoj meri i „Podrum Mačak“, „Gazdinstvo Cilić“, „Radovanović“, Vinarija „Minić“, „Braća Rajković“, Vinarija „Nikolić“, „Vino Budimir“ i druge. Uz navedene vinarije veliki potencijal imaju i vinarija „Temet“, „Despotika“, „Kraljeva Vinarija“ i druge – navodi Jelić.

Saveti

Onima koji planiraju da u svojoj vinariji ponude turistima jedinstven spoj ukusa, mirisa i tradicije, Jelić savetuje da prvo obezbede lepu degustacionu salu za bar 50 gostiju, uz ponudu hrane. To ne mora biti restoranska ponuda, već je u početku dovoljno imati sireve, sušeno meso, masline, hleb i pecivo. Kako kaže, nužan je i adekvatan parking i osnovna logistika, koja uključuje toalet, stolove i stolice, dekantere, čaše za vino i osobu koja je u stanju da kompetentno predstavi vinariju, njena vina i ponudu tog kraja.

Međutim, čak i manje investicije ovog tipa mogu da priušte samo neki vinari. S obzirom da Srbija tek razvija vinski turizam, neophodna je i pomoć države. Za razliku od Hrvatske i Slovenije, gde je ova grana primarna u turizmu, kod nas je oslonac na privatnoj inicijativi, ocenjuje Jelić i navodi da od gotovo 300 zvanično registrovanih vinarija u Srbiji, svega njih dvadesetak ima uslove za ozbiljno bavljenje vinskim turizmom.

Autentičan smeštaj

U Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija kažu da su ranije kreditirali vinare za izgradnju novih objekata, sa minimalnom kamatnom stopom od oko 1 posto godišnje i sa grejs periodom od dve godine.

– Nije više trend spavanje u hotelu, već u vinariji, jer ljudi koji dolaze nisu željni hotela, već autentičnog smeštaja. Kod nas ima svetlih primera, ali to još uvek nije dovoljno. Većina naših ključnih ruta je obeležena i nastavićemo da ih obeležavamo turističkom braon signalizacijom. To obeležavanje je vrlo važno, jer je i Savet Evrope definisao vino kao kulturnu turističku rutu. Jedan od poslednjih mapiranih je i „Dunavski put vina“, a to je urađeno u saradnji sa Dunavskim centrom za kompetencije, iz fondova Evropske unije – navode u ovom ministarstvu.

Raznovrsna ponuda

U Beogradu je uživanje vinskom ambijentu pristupačno u „Podrumu Panajotović“ na Senjaku. Ova vinarija organizuje ture u rimskim podzemnim prolazima, ugošćuje svoje prijatelje, ali i priređuje komercijalne degustacije za minimalno deset osoba.

– Uvršteni smo u Turistički klaster opštine Savski venac, a pošto smo u Beogradu, najbliži smo ljudima. Plan je da u saradnji sa Turističkom organizacijom Beograda i Turističkom organizacijom Srbije, budemo uključeni u vinski put, kako bi i stranci dolazili kod nas, a beogradski lagumi su odlična prilika da turisti upoznaju i naš podzemni rimski grad – ističe vlasnik ove vinarije Vladimir Panajotović.

Pregled vinskih podruma i vinarija po regionima u Srbiji može se videti na adresi: http://www.vinopedia.rs/?page_id=153.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор